Trump sprema nezamisliv sporazum. Putin će dobiti ono što traži još od Münchena 2007?

Prema analizi Davida Ignatiusa, urednika The Washington Posta, Sjedinjene Države i europske države razrađuju mogući okvir sporazuma koji bi obuhvatio ne samo završetak rata u Ukrajini nego i širi dogovor o budućim odnosima Rusije i Europe. Ideja je da se objema stranama ponude sigurnosne i gospodarske koristi koje bi olakšale prihvaćanje teritorijalnog kompromisa.

Prijedlog, koji se još razrađuje, sastoji se od četiri glavna elementa: obnove Ukrajine, sigurnosnih jamstava, gospodarskog povezivanja Rusije, Ukrajine i Europe te prekida vatre duž postojeće crte bojišnice.

RAT U UKRAJINI Padaju ruski položaji u operaciji Vivaldi: Oslobodili smo 101 km2 okupiranog teritorija

Sporazum bi imao četiri temeljna stupa. Poruka Putinu bila bi jasna: ne treba samo završiti rat s Ukrajinom, nego sklopiti ekonomski i sigurnosni dogovor s Europom koji će vratiti stabilnost regiji nakon neprestane eskalacije.

Prvi stup je obnova Ukrajine. Svjetska banka i investicijska tvrtka BlackRock žele stvoriti okvir za financiranje brojnih potreba Zelenskog - od obnove razorenih područja i pomoći obiteljima poginulih i ranjenih vojnika do oporavka uništenog gospodarstva. Pregovarači su od Kijeva tražili detaljne procjene troškova i jamstva da taj novac neće završiti u rukama poslijeratnih profitera. Ukrajinci još nisu dostavili brojke, ali očekuje se da će to učiniti u idućih nekoliko dana, osim ako mirovni napori ne propadnu.

Drugi ključni dio su sigurnosna jamstva. Ukrajina bi dobila obećanje SAD-a i europskih država da će vojno intervenirati ako Rusija ponovno napadne, što je američki dužnosnik opisao kao ekvivalent NATO-ovom Članku 5. Dužnosnik je dodao da bi i Rusija pregovarala o sporazumima s Europom koji bi se ticali njezinih sigurnosnih briga, iako nije posve jasno što bi to točno uključivalo.

neočekivan potez MUSK RADI PROBLEME Starlink ograničio rad u Ukrajini, neke vojne misije su prekinute

Treći stup je ekonomska integracija Rusije, Ukrajine i Europe kroz energetski sporazum. Jedna od ideja je naftovod koji bi dopremao rusku naftu i plin u Europu, pri čemu bi Ukrajina i Rusija dijelile profit.

Takav bi naftovod mogao drastično smanjiti troškove energije u Europi. Mirovni sporazum bi također točno odredio kako će se i kada ukidati postojeće ekonomske sankcije, a Rusiji bi omogućio dugoročan pristup europskom energetskom tržištu.

Posljednji dio dogovora bit će najteže prihvatiti. Rusija, koja je započela rat s ciljem osvajanja cijele Ukrajine, pristala bi na prekid vatre duž trenutačne linije bojišnice, ili "linije kontrole", kako je nazivaju pregovarači.

Za Ukrajinu bi to značilo da Rusija zadržava kontrolu nad teritorijem koji trenutačno okupira, uključujući i sporni Donbas. Problem je što je ta linija kontrole promjenjiva jer se bojišnica pomiče gotovo svakodnevno.

Sigurnosna arhitektura

Prema okviru sporazuma Rusija bi pregovarala o sporazumima s Europom koji bi se ticali njezinih sigurnosnih briga. Upravo se u pitanju sigurnosne arhitekture nalazi jedna od temeljnih razlika između ruskog i zapadnog viđenja europskog poretka. 

Vladimir Putin godinama tvrdi da se nakon završetka Hladnog rata europska sigurnost oblikovala pretežno prema interesima SAD-a i NATO-a, dok su ruski interesi i prigovori na širenje Saveza ostali nedovoljno uvaženi. Putin je takvo stajalište posebno jasno iznio u govoru na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji 2007., kada je kritizirao američku dominaciju i širenje NATO-a prema ruskim granicama. 

U prosincu 2021., neposredno prije početka opće ruske invazije na Ukrajinu, Moskva je objavila nacrte sporazuma sa SAD-om i NATO-om kojima je tražila obvezujuća sigurnosna jamstva, uključujući odustajanje od daljnjeg širenja NATO-a, osobito na Ukrajinu, te ograničavanje vojnih aktivnosti Saveza u istočnoj Europi.