Kinezi smatraju kako bi ostali bez časti ako se pokore volji Amerikanaca. Smatraju da oni nisu ti koji su počeli suludi trgovinski rat, a 800 milijardi američkih obveznica drže kao poseban 'as'
TRGOVINSKI RAT
Trump u uredu uporno čeka da ga Xi Jinping nazove: 'Javi se ili ću dići carine na 245 posto!'
Čitanje članka:
2
min
Američki predsjednik Donald J. Trump potpisao je Izvršnu naredbu o pokretanju istrage o rizicima za nacionalnu sigurnost koje predstavlja ovisnost SAD-a o uvezenim prerađenim mineralima i njihovim derivatima. Ona bi trebala procijeniti ranjivosti u opskrbnim lancima, ekonomski učinak poremećaja inozemnog tržišta i potencijalne trgovinske lijekove kako bi se osigurala sigurna i održiva domaća opskrba ovim bitnim materijalima.
- Ako ministar trgovine podnese izvješće u kojem se utvrdi da uvoz artikala od kritičnih minerala može ugroziti nacionalnu sigurnost i predsjednik odluči nametnuti carine, bilo koja nametnuta carinska stopa zauzela bi mjesto trenutne recipročne carinske stope, u skladu s nalogom predsjednika Trumpa - napisali su u utorak iz Bijele kuće.
Naime, radi se o Trumpovom pokušaju i svojevrsnoj poruci proizvođačima da bi pretjerano oslanjanje na strane kritične minerale i njihove derivate moglo ugroziti obrambene sposobnosti SAD-a, razvoj infrastrukture i tehnološke inovacije.
Trenutno su zbog (ne)uvoza kineskih minerala ugroženi mlazni motori, sustavi za navođenje projektila, napredno računalstvo, radarski sustavi, napredna optika i sigurna komunikacijska oprema. Prije nekoliko mjeseci Kina je zabranila izvoz galija, germanija, antimona i drugih ključnih visokotehnoloških materijala s potencijalnom vojnom primjenom u Sjedinjene Države.
Pljačka ili trgovina
Podsjetimo, samo ovaj tjedan, Kina je obustavila izvoz šest rijetkih teških metala, kao odmazdu na američku vanjsku trgovinsku politiku. No, ovo je samo nastavak borbe koja je počela još u Trumpovom prvom mandatu (2018.), a ni administracija Joea Bidena nije ukinula nametnute carine. Trump je od početka tvrdio da Kina godinama koristi 'nepoštene trgovinske prakse', krade američko intelektualno vlasništvo i manipulira svojom valutom kako bi stekla prednost. Ogromni američki trgovinski deficit s Kinom (gotovo 300 milijardi dolara u 2024.) za Trumpa je bio jasan dokaz da Kina 'pljačka' Ameriku.
Njegov povratak na vlast označio je drastičnu eskalaciju. Već 1. veljače 2025. podigao je carine na kinesku robu za 10%, a početkom ožujka za još 10%, dovodeći osnovnu carinu na 20%. Kina je odgovorila svojim carinama, ciljajući američke poljoprivredne proizvode.
No, to je bio tek početak. Trump je povukao sve više carine za sve zemlje na 90 dana za sve osim za Kinu.
- Kina se sada suočava s carinama do 245% na uvoz u Sjedinjene Države kao rezultat svojih mjera odmazde. Predsjednik Trump potpisao je proglase za zatvaranje postojećih rupa u zakonu i izuzeća kako bi se vratila prava carina od 25% na čelik i podigla carina na 25% na aluminij. Potpisao je i slične izvršne naredbe o pokretanju istraga o tome kako uvoz bakra i uvoz drvne građe, drvne građe i njihovih derivata ugrožava američku nacionalnu sigurnost i gospodarsku stabilnost - pišu iz Bijele kuće.
'Vlasnici Amerike'
Profesor Ivan Dino Dogan, stručnjak za korporacijsko poslovanje, komentirao je za HRT učinke trgovinskog rata SAD-a i Kine. Kao najopasniji kineski adut naveo je to što drže čak 800 milijardi dolara američkih državnih obveznica.
- Ako ih odluče prodati, kamate u SAD-u rastu, što pogoršava financijsku situaciju američke administracije, a najviše bi stradali najsiromašniji - rekao je Dogan.
Na pitanje je li Trump svjestan posljedica, odgovara: "Trump nije hazarder, on je poslovni čovjek. No, za razliku od Kine koja razmišlja strateški, Amerikanci su orijentirani na kratkoročne profite".
Kako javljaju američki mediji, Trump zapravo čeka da ga kineski predsjednik Xi Jinping nazove i zatraži dogovor. Peking poručuje da neće prvi zvati i da SAD mora pokazati poštovanje. U međuvremenu, obje strane pokušavaju ojačati veze s drugim azijskim zemljama kako bi smanjile međusobnu ovisnost.
Bez čega ne mogu
Unatoč ratu, SAD i Kina ostaju masivni trgovinski partneri s ukupnom razmjenom oko 582 milijarde dolara samo u 2024.. Amerika iz Kine uvozi ogromne količine elektronike, strojeva, odjeće, obuće, ali i ključne sirovine važne za vojnu industriju i električna vozila te farmaceutske sastojke.
S druge strane, Kina je veliko tržište za američke poljoprivredne proizvode (soja, kukuruz, svinjetina), iako su carine desetkovale taj izvoz. Također uvoze američku poljoprivrednu opremu, čipove i fosilna goriva. Ova međusobna ovisnost čini rat još kompleksnijim i bolnijim za obje strane.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
