Iz HUP-a pozdravljaju digitalizaciju državne uprave, ali ističu i kako je sada vrijeme da se pokrenu dugo očekivane reforme
HUP SPLIT:
'Turizmu će trebati pet godina da se vrati tamo gdje je bio'
Regionalni uredi Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) iz Varaždina i Splita u srijedu su poručili da se mjere relaksacije trebaju uvoditi decentralizirano, tj. da županije sa stabilnijim epidemiološkim slikama s njima mogu krenuti ranije, kao i da treba "pokrenuti reset gospodarstva i provesti reforme".
U odvojenim priopćenjima se podsjeća da je HUP putem svojih regionalnih ureda uputio apel svim županijama da ne zaustave investicije i da se u javnoj nabavi što je više moguće, barem u visini od 60 posto, okrenu lokalnim poduzetnicima.
Također, s ciljem pokretanja gospodarstva, apeliraju prema rukovodećima da se mjere krenu popuštati u županijama sa stabilnijim epidemiološkim slikama.
Iz Regionalnog ureda HUP-a Varaždin ističu kako je ta regija pretežito industrijska, izvozno orijentirana te je, iako djelatnosti vezane uz proizvodnju nisu bile izravno izuzete u svom djelovanju, bila potrebna brza prilagodba na novonastale uvjete.
Posljedice poremećenog lanca vrijednosti rezultirat će u povećanju troškova i smanjenju produktivnosti, a većina poslodavaca smatra kako će gubici zbrajati barem dvije godine.
“Smatramo kako je ovom krizom pogođen svaki poslovni subjekt, najviše oni kojima je u potpunosti obustavljen rad, no u smislu solidarnosti i zbog brzine oporavka se svima treba pružati podrška, što je Vlada i učinila potporama kroz setove mjera koje su pružile potrebnu stabilnosti", kazala je direktorica HUP Regionalnog ureda Varaždin Sanja Ostroški.
Istu fleksibilnost, brzinu i razumijevanje očekuje u donošenju daljnjih odluka vezanih uz relaksaciju mjera i vraćanja funkcioniranja društva, a u HUP-u smatraju da bi se mjere trebale uvoditi decentralizirano.
“Ne smijemo paralizirati cijeli sustav i čekati dok se stanje svugdje poboljša. Ako uz ukidanje restrikcija bude potrebno i daljnje smanjenje troškova i tu očekujemo maksimalni angažman javnog sektora. Privatni sektor ne može samostalno iznjedriti teret krize. Država, regionalne i lokalne samouprave su još uvijek na potezu, ako se želi brži oporavak i to ovaj puta ne samo privremenim mjerama ukidanja nameta, pogotovo parafiskalnih, odgodama davanja i plaćanja, nego dubokom analizom i rezovima nepotrebnih davanja i troškova", poručila je Ostroški.
Turizam najviše pogođen
Iz HUP Regionalnog ureda Split upozoravaju da je turistički sektor najviše pogođen posljedicama epidemije, a situacija u Dalmaciji je posebno zabrinjavajuća.
"Dugogodišnji nemar u strateškom promišljanju razvoja regije i prepuštanje stihiji, sada nam dolazi na naplatu, jer će turizmu trebati pet godina da se vrati u stanje u kojem je bio", istaknula je direktorica Regionalnog ureda Split Vesna Ivić-Šimetin.
Upozorava kako je nautički turizam blokiran, mnoge čarter kompanije opterećene leasingom zbog nabavke novih brodova a moraju vraćati avansne uplate rezervacija te plaćati račune za vezove.
S druge strane, marinama stiže naplata koncesija, kafići, restorani na područjima marina ne rade i nemaju prometa od kojeg bi platili marinama. Također, mnoge su marine imale znatna ulaganja u koncesije koje im sada istječu, a iste probleme s koncesijama imaju i mala brodogradnja i servisne luke, navodi Ivić-Šimetin.
"Uz činjenice da od turizma ne možemo ove godine očekivati ni da pokrije svoje vlastite troškove te očekivani bankrot avio kompanija, smjesta se mora pokrenuti reset gospodarstva. Epidemija je uništila i sve uslužne djelatnosti. Upravo ova kriza ponovo je ukazala na ovisnost o uvozu i potkapacitiranost hrvatske poljoprivrede i proizvodnje. Međutim, svaka kriza je i prilika", poručuje Ivić-Šimetin.
Iz HUP-a pozdravljaju digitalizaciju državne uprave, ali ističu i kako je sada vrijeme da se pokrenu dugo očekivane reforme - smanjenje troškova države, reorganizacija i smanjivanje jedinica lokalne uprave i samouprave i druge uštede, kako bi se mogli ukidati i smanjivati parafiskalni nameti.
Karlovačka županija pomoći će razvoju poljoprivrede s 1,7 milijuna kuna
Zamjenica karlovačkog župana Martina Furdek Hajdin najavila je u srijedu da će županija uložiti 1,7 milijuna kuna u poljoprivredu - za servis online plasmana hrane, komasaciju, pripremu projekata za izgradnju sušara, hladnjača i slično.
U prijedlogu rebalansa proračuna Karlovačke županije planiraju se 14 milijuna kunja manji prihodi i rashodi, no unatoč tome, planirano je ulaganje u poljoprivredu jer su, kako je rekla Furdek Hajdin, antiepidemijske mjere ograničile plasman poljoprivrednih proizvoda.
Na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu Ljiljane Maričić u Jelašima u blizini Karlovca Furdek Hajdin je rekla kako je koronakriza rezultirala time da su postali svjesniji da se mnogo hrane koja se jede ne proizvodi u Karlovačkoj županiji, a u njoj je mnogo neobrađene zemlje.
"Velika je površina koja nije obrađena, a služila je prije za proizvodnju hrane i trebalo bi je aktivirati za ratarstvo i stočarstvo", rekla je Furdek Hajdin. Najavila da će se jedan dio od 1,7 milijuna kuna potrošiti za pripremu dugoročnih ulaganja, za sušare, hladnjače, otkupna mjesta, za melioraciju i natapanje, a za konačnu realizaciju tih investicija računa se i na europska financijska sredstva.
Druga dugoročna mjera je komasacija koja nije zaživjela pa usitnjena zemljišta i dalje iscrpljuju poljoprivrednike te oni gube energiju, vrijeme i novac. Komasacija bi riješila i problem nesređenog vlasništva, a tu se županija može angažirati i na otkupu zemljišta, posebno za ljude koji su raseljeni i slično.
Jedan dio novca potrošit će se i za edukaciju poljoprivrednih proizvođača, da se ne moraju snalaziti sami, da mogu, kako je rekla Furdek Hajdin, "koristiti sustave koji će ih voditi".
Izradit će se i baza podataka o tome koliko je poljoprivrednog zemljišta u županiji, koliko je obrađenoga i neobrađenoga, tko su proizvođači, koje robe i u kojim količinama, a potražit će se i odgovor na pitanje koliko hrane i koju hranu treba proizvesti za samodostatnost.
Na nekim kratkoročnim programima već se radi, Karlovačka županija i Grad Karlovac aktivirali su tijekom koronakrize „Online tržnicu“ u koju se uključilo 56 OPG-ovaca, kojima narudžbe stižu i izvan županije.
Ljiljana Maričić, koja se na svojem OPG-u bavi proizvodnjom i preradom aronije, rekla je da su zahvaljujući „Online tržnici“ početkom mjeseca, kada je otvorena internetska stranica na kojoj su ponudili svoje proizvode, naziv i cijenu, dobili nove kupce, za koje se nada se da će i ostati njihovi kupci.
Oni su zamijenili one kupce koji su kupovali robu na tržnicama ili na kućnom pragu i to je jedini razlog što prodaja nije potpuno stala. Za proizvodnju aronije, matičnog soka i sirupa od aronije imaju voćnjak od 300 stabala aronije, imaju prostora za sadnju još 300 stabala, ali se ne usuđuju širiti proizvodnju bez sigurnijeg plasmana, a mali nisu zanimljivi trgovačkim lancima.
„Ne znam kako bismo taj problem riješili, mi smo spremni ići i u novu sadnju, ali pronaći kupce je teško. Faceboook je dobar, ali ako idete npr. Zagrebom od stana do stana prodati nekome litru ili dvije, to je dodatni trošak. Slanje poštom se isplati ako šaljete desetak boca, poslati jednu ili dvije boce s 30 kuna poštarine nije rješenje", rekla je Maričić.
Furdek Hajdin je rekla da će, osim „Online tržnice" za ponudu i potražnju poljoprivrednih proizvoda, usporedno otvoriti i internetske stranice za ponudu i potražnju obrtničkih usluga te za smještaj, ne kao web-shop, nego za zajedničko oglašavanje.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
