Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
499 komentara

Turobna prognoza demografa Šterca: 'Nećemo se oporaviti!'

Ključ svega je u načinu upravljanja državom i njezinim resorima, sposobnosti, otvorenosti i osjećaju pripadanja istom društvu i prostoru, smatra demograf Stjepan Šterc

Foto: PIXSELL

Demografski oporavak kojem se svi nadamo nije moguć, poručuje demograf Stjepan Šterc komentirajući masovno iseljavanje mladih i radno sposobnih stanovnika. 

POGLEDAJTE VIDEO

[video: 1200111 / ]


- Nećemo se oporaviti jer se radi o velikom problemu kojem se nije posvećivala nikakva pažnja i koji sad udara svom žestinom. Podsjetio bih ekonomiste na njihove razvojne doktrine i koncepcije u kojima im je radna snaga bila usputna briga. Ključ svega je u načinu upravljanja državom i njezinim resorima, sposobnosti, otvorenosti i osjećaju pripadanja istom društvu i prostoru - kazao je.

Foto: Igor Kralj/Pixsell

- Odlazak na rad u inozemstvo ima dva efekta. Prvo, zapošljavanjem u inozemstvu značajno je smanjena potencijalna nezaposlenost, i drugo, dio je registriranih nezaposlenih otišao na rad u inozemstvo. Stoga je jasno da je iseljavanje pogodovalo statistici nezaposlenih, kojom se nerijetko barata u politikantske svrhe kao relevantnim pokazateljem ekonomskoga razvoja i rasta, što su dokazali Akrap i Strmota.

BJEŽE IZ HRVATSKE Istina o iseljavanju: Još pola milijuna ljudi moglo bi otići

Negativne posljedice snažnoga iseljavanja vidljive su odmah i bez vremenskoga odmaka. One se očituju kroz smanjenu potrošnju i smanjenje ukupne zaposlenosti u zemlji. Također, opadaju proračunski prihodi i rashodi zbog pada broja poreznih obveznika i proračunskih korisnika.

ISTINA O ISELJAVANJU 'Imala sam osjećaj da me moja Hrvatska iskoristila i ismijala'

Kolaps mirovinskog sustava

Kako glavninu iseljenika čini radno aktivno stanovništvo, najveći gubitak imat će prihodna strana proračuna. Dodatan problem čini i sama struktura Državnog proračuna jer većina proračunskih prihoda dolazi od oporezivanja potrošnje (PDV, trošarine), a znatan dio proračunskih rashoda odlazi na mirovine (Ministarstvo financija, 2016.). Takva činjenica će zasigurno dovesti do još većih pritisaka na mirovinski sustav u Hrvatskoj, uz ionako iznimno nepovoljan omjer aktivnih osiguranika i umirovljenika, što pokazuju Akrap i Strmota. Nastavi li se ovakav tempo, Hrvatska će uskoro imati opterećenje od tri neaktivna na jednog aktivnog osiguranika, što mirovinski sustav može, prema prognozi demografa Šterca, izdržati još samo pet godina - objašnjava doc. dr. soc. Tade Jurić, autor velikog istraživanja o iseljavanju Hrvata u Njemačku. Navodi kako se problem odražava i na obrazovni sustav, koji iz godine u godinu bilježi sve manje djece u školskim klupama.

Foto: Privatni album/Pixsell/Tomislav Miletić

- Tako se broj učenika u deset godina smanjio za čak 68.114, što je jednako prosječnom broju stanovnika jedne hrvatske županije. I ove godine imamo pad broja maturanata, čak 1300 manje nego prošle godine - tvrdi on.

Čemu se nadati u budućnosti?

- Političkim promjenama, promjenama izbornog sustava, uvođenju u upravljački dio sustava najboljih koje Hrvatska ima i shvaćanju kako je upravljanje državom najodgovorniji posao. Demografski? Provođenju stimulativne populacijske politike i selektivnom useljavanju ne želimo li dovesti u pitanje temelje sigurnosti i razvoja Hrvatske - kazao je Šterc. Jurić smatra ipak kako je pojedinim hrvatskim vladama kroz povijest odgovaralo iseljavanje ljudi.

POGLEDAJTE VIDEO:

[video: 1200107 / ]

Prva knjiga o Hrvatima u Njemačkoj

- Iseljavanje Hrvata za posljedicu ima smanjenje opće stope nezaposlenosti u državi, baš kao što je slučaj bio i tijekom iseljavanja Hrvata u vrijeme Jugoslavije. Čini se da svakoj hrvatskoj vladi odgovara ‘otvoriti zemlju’ i pustiti nezaposlene da odu - podjednako kako je to učinila Jugoslavija krajem 60-ih i 70-ih 20. stoljeća. Takva mjera očito kupuje socijalni mir u zemlji. No to je samo kratkoročno. Srednjoročne i dugoročne posljedice iseljavanja iz Hrvatske su vrlo mogući poremećaji na tržištu rada, kao i destabilizacija mirovinskog, zdravstvenoga i socijalnog sustava, zbog očekivanoga gubitka porezne i fiskalne baze - kazao je.

O svom istraživanju piše i knjigu koja će uskoro biti u prodaji.

- Zanimljivo je da u hrvatskoj znanosti i publicistici postoje djela o Hrvatima i hrvatskom iseljeništvu u Južnoj Americi i Južnoj Africi, ali ne i o hrvatskim iseljenicima i iseljavanju u zemlju u koju su najviše odlazili, Saveznu Republiku Njemačku - zaključio je.

 

Tema: Demografska obmana

Možda vas zanima i ovo:
Message