Uz rekordno nisku nezaposlenost i rastuće potrebe gospodarstva, Hrvatska se sve više oslanja na strane radnike. Novi Zakon o strancima trebao je olakšati sustav, ali je donio niz izazova poslodavcima
ZAKON O STRANIM RADNICIMA
'Tvrtkama je prvi izbor uvijek domaći radnik. Dok se oni ne vrate, moramo ih zamijeniti'
Čitanje članka:
3
min
U posljednjih deset godina Hrvatska je ostala bez više od 400 tisuća stanovnika, ponajviše zbog negativnog demografskog trenda i iseljavanja u druge zemlje Europske unije, upravo to bila je tema emisije Otvoreno na HRT-u. Posljedice su itekako vidljive na tržištu rada, domaćih radnika nedostaje, a strani radnici sve češće postaju temelj održavanja hrvatskog gospodarstva.
Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, u emisiji Otvoreno istaknuo je kako Hrvatska trenutačno bilježi rekordnu zaposlenost, ali i rekordno nizak broj nezaposlenih.
- Već smo sada na novom minimumu. Na današnji dan pali smo ispod 75 tisuća osoba u evidenciji nezaposlenih - kazao je Vidiš.
Unatoč tome, potrebe tržišta nadilaze dostupnu radnu snagu iz domaćeg bazena, zbog čega je angažiranje stranih radnika postalo nužnost.
- Prema podacima iz travnja, imamo otprilike 136 tisuća stranih radnika u Hrvatskoj. Većina njih dolazi iz Europe, odnosno susjednih zemalja, a najviše ih radi u turizmu i građevini - pojašnjava Vidiš.Prosječna neto plaća privlači – ali i otvara prostor za zloupotrebe
Kao članica Eurozone i Schengena, Hrvatska postaje privlačna mnogim stranim radnicima, posebno uz prosječnu neto plaću iznad 1400 eura. No to sa sobom nosi i određene izazove.
- Postali smo iznimno zanimljivi za uvoz radne snage, ali i za izbjegavanje propisa. Zbog toga je uslijedilo veliko čišćenje tržišta rada. Ozbiljni poslodavci, koji promišljaju svoju kadrovsku politiku, nisu naišli na veće probleme - naglašava Vidiš.
Dodaje i kako su paralelno s angažmanom stranih radnika povećane potpore za zapošljavanje domaće radne snage.
- Domaći radnici su sada praktički besplatni - rekao je.
Ante Perica iz Centra za internacionalizaciju poslovanja Hrvatske gospodarske komore podsjeća da se Hrvatska suočila s odljevom radne snage nakon ulaska u EU.
- Imali smo krizu 2008., a nakon ulaska u EU mnogi su naši radnici otišli u zapadne zemlje. Istovremeno je gospodarstvo počelo rasti i stvorila se "rupa" u radnoj snazi. Tvrtke su se okrenule stranoj radnoj snazi kako bi pokrile potrebe. Prvi izbor im je uvijek domaći radnik, ali dok se naši ljudi ne vrate, moramo ih zamijeniti - pojasnio je Perica.
Nepal prednjači, Filipinci preferirani, ali sporiji u dolasku. Stjepan Jagodin iz HUP-ove Koordinacije za agencijski rad navodi kako radnici iz Nepala trenutačno prednjače zbog jednostavnije i brže procedure.
- Filipinci su kulturološki možda najbliži i najprihvatljiviji, ali je procedura za njih sporija. To je jedan od razloga zašto ih je manje, iako ih gospodarstvenici preferiraju - kaže Jagodin.
Iako je novi Zakon o strancima trebao olakšati sustav, u praksi trenutno stvara poteškoće. Jagodin ističe kako je primjena zakona od 15. ožujka, tik pred sezonu, izazvala probleme zbog nedovoljne educiranosti i povećanih administrativnih zahtjeva.
- Zbog povećanih provjera, radnici kasne s dolaskom, a čak i kad stignu, često čekaju 6–7 tjedana na izdavanje OIB-a prije nego mogu početi raditi. To remeti početak rada - upozorava Jagodin.
Zoran Ničeno iz MUP-a potvrđuje da je pooštrena kontrola već donijela rezultate.
- Vidljiv je pad zahtjeva i izdanih dozvola za oko 11% ove godine. Radimo na boljem povezivanju svih tijela, uključujući HZMO, Poreznu upravu i HZZ - kazao je. U tijeku je i izrada novog pravilnika koji bi trebao definirati uvjete boravka stranih državljana u Hrvatskoj. Borba protiv zloupotreba i “prijevarnih firmi”
MUP je, kako ističe Ničeno, već ugasio 25 agencija koje su zapošljavale radnike za Uber i Bolt mimo zakona.
Ministarstvo prometa je ukinulo 63 licence autotaksi prijevoznicima, a još 7 je u postupku. Ogromni su to brojevi za samo dva mjeseca, rekao je. U Hrvatskoj je trenutačno registrirano oko 800 agencija za zapošljavanje stranih radnika, no problem su one koje djeluju izvan sustava.
- Te tvrtke nisu pod nadzorom, niti postoji certifikat koji bi jamčio kvalitetu njihova rada. HGK predlaže model certificiranja po uzoru na agencije za nekretnine, rekao je Perica.
Vidiš ističe kako većina agencija radi korektno i provodi humane standarde za strane radnike, ali dio njih manipulira informacijama, koristi neprijavljen rad i djeluje na rubu zakona. Mnoge od tih fleksibilnih agencija završit će na crnim listama, dodaje. Regulacija je nužna, ali oni koji rade ozbiljno, neće imati problem, zaključio je.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
