'U dvije godine zaprimljeno je 65 zahtjeva za promjenu spola'

 U Hrvatskoj treba pojačati svijest o postojanju transrodnih osoba, ojačati pravne procedure putem kojih takve osobe ostvaruju svoja prava, ali i poraditi na prihvaćanju različitosti u društvu, upozoreno je u utorak u Hrvatskom saboru na tematskoj sjednici o statusu i pravima transrodnih osoba.

"Homoseksualne, biseksualne ili transeksualne osobe izložene su homofobiji i drugim oblicima diskriminacije", upozorio je predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, koji je i organizator skupa, SDSS-ov Milorad Pupovac.

Imamo pravni i medicinski okvir koji regulira to područje, ističe Pupovac, dodajući međutim kako nam nedostaje "uslužna i susretljiva" administracija koja bi transrodnim osobama pomagala u rješavanju onoga što je prepoznato pravnim i medicinskim okvirom.

Govoreći o potrebama transrodnih osoba, Luna Sardelić iz udruge TransParent, rekla je kako je to u prvom redu psihološko savjetovanje, društvena tranzicija u smislu promjene radne uloge i izričaja kao i promjene dokumenata te medicinska tranzicija koja se sastoji od hormonalne terapije, operacije i slično.

I dok je procedura kod promjene imena u dokumentima relativno jednostavna i jeftina, procedura promjena spola, ističe, ima dugu i kompliciranu proceduru.

U kontekstu medicinskih tretmana, upozorila je na nedostatak stručnjaka i neupućeno osoblje. Jedan od problema je, ističe, i činjenica da država ne pokriva ni jedan trošak koji se odnosi na medicinsku tranziciju.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić naglasila je uspješan rad Nacionalnog zdravstvenog vijeća.

"U zadnje dvije godine zaprimljeno je 65 zahtjeva za promjenu spola odnosno odabira života u drugom rodnom identitetu. Za 59 izdano je pozitivno mišljenje, a kao rezultat toga, već više od 50 osoba ostvarilo je upis promjene spola u državne matice i izdane su im nove iskaznice", rekla je Ljubičić.

Institucija pravobraniteljice, ističe, posljednjih godina puno radi na stvaranju normativnog okvira za život u drugom rodnom identitetu. To je uključivalo međuresornu suradnju s Ministarstvom zdravlja, HZZO-om, organizacijama civilnog društva koje svakodnevno "žive priču sa svojom djecom, bliskim osobama, vezano za probleme s kojima se susreću".

Obzirom da se mahom radi o mladim osobama, Ljubičić ističe kako takve osobe na prve probleme nailaze već u školskom okruženju, susjedstvu, ali i u samim obiteljima.

Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Juro Martinović ističe kako Hrvatska ima dobar zakonodavni okvir kroz koji se mogu štititi prava takvih skupina.  "Neupitno je njihovo pravo da se legitimiraju kao osoba drugog spola. Zakonodavni okvir je takav da oni to mogu napraviti i prije nego što fizički promijene spol", poručio je.

Kada je riječ o diskriminaciji, SDP-ov Peđa Grbin ustvrdio je kako djeca koja su prošla građanski odgoj imaju veća razinu tolerancije i razumijevanja.