Njemačka: Uskoro ćemo ukinuti testiranje putnika na granicama

Španjolska: Više od 400.000 slučajeva zaraze 

Španjolska je u ponedjeljak prešla brojku od 400.000 slučajeva koronavirusa, objavile su vlasti, dodajući da stanje u Madridu traži hitno djelovanje i nove mjere sljedećih dana.

Po dnevnom izvješću ministarstva zdravstva, Španjolska ima 2060 novih slučajeva u 24 sata, odnosno 405.436 potvrđena slučajeva ukupno, a posebno se ističe povećanje broja zaraženih u Madridu gdje je tijekom proteklog tjedna zabilježeno više od 13.400 slučajeva.

Stanje u prijestolnici  moglo bi dovesti do novih drastičnih mjera, ističe ministarstvo, poput ograničenja kretanja stanovništva.

Osim toga, u Kataloniji su regionalne vlasti pojačale mjere protiv virusa i zabranile okupljanja više od deset osoba, što je mjera koja je već na snazi u Madridu.

Katalonski lider Quim Torra rekao je da će sljedeća tri tjedna kada se tisuće radnika vraća na posao nakon odmora a djeca u škole, biti ključna u smanjivanju transmisije.

"Bez distrakcija, bez odstupanja i maksimalna koncentracija.. jer na ovaj ili onaj način ova zemlja se mora vratiti na posao i otvoriti škole", rekao je na press konferenciji u Barceloni.

U pandemiji u Španjolskoj ukupno je umrlo 28.872 ljudi.

Protekli tjedan bio je najgori u smislu novih infekcija od ožujka, ali broj smrtnih slučajeva mnogo je niži. U posljednja 24 sata umrlo je troje ljudi.

Pred početak školske godine, udruge učitelja i roditelja bijesne su na vladu jer nema koherentan plan povratka u škole.

Hong Kong: Prvi slučaj ponovne infekcije 

Stručnjaci iz Hong Konga objavili su u ponedjeljak da su otkrili prvi potvrđeni slučaj u svijetu ponovne infekcije koronavirusom, ali naglašavaju da je prerano iz toga izvlačiti konačne zaključke.

"Taj slučaj pokazuje da se ponovna infekcija može dogoditi samo nekoliko mjeseci nakon što je osoba ozdravila od prve zaraze", kaže u priopćenju mikrobiološki odjel Sveučilišta u Hong Kongu (HKU), po kojem je između dvije infekcije kod tog muškarca prošlo četiri i pol mjeseca.

Po istraživačima, genetska analiza pokazala je da su te dvije sukcesivne infekcije istog pacijenta uzrokovane dvama različitim sojevima SARS-CoV-2, virusa odgovornog za covid-19.

"Naši rezultati sugeriraju da bi SARS-CoV-2 mogao nastaviti kolati u populaciji, kao što je slučaj s ostalim koronavirusima odgovornima za banalne prehlade, iako su pacijenti stekli imunost", nastavljaju stručnjaci s HKU-a.

"Budući da imunost ne može trajati dugo nakon infekcije, cijepljenje bi se trebalo razmotriti i za one koji su već bili zaraženi", ocjenjuju oni.

Trideset trogodišnji pacijent, stanovnik Hong Konga, prvi put je na testu bio pozitivan 26. ožujka, nakon što je pokazivao simptome covida-19, poput kašlja, glavobolje, grlobolje i povišene tjelesne temperature.

Kada je ozdravio, dvaput je testiran i dvaput je bio negativan.

Međutim, 15. kolovoza ponovno je bio pozitivan na testu.

Ovaj puta međutim nije imao nikakve simptome: njegova je bolest otkrivena zbog testa na aerodromu u Hong Kongu kamo se vratio iz Španjolske preko Velike Britanije.

"Vrlo je malo vjerojatno da kolektivni imunitet može eliminirati SARS-CoV-2, iako je moguće da nove infekcije budu slabijeg intenziteta od prve, kao što je pokazao slučaj ovog pacijenta", pišu oni u studiji.

Studiju je u ponedjeljak prihvatio američki medicinski časopis Clinical Infectious Diseases i čeka se njezina objava.

Posljednjih mjeseci spominjalo se više slučajeva moguće reinfekcije u svijetu, ali bez jasne potvrde.

Pitanje imuniteta na covid-19 je još uvijek puno nepoznanica.

Specijalisti upozoravaju da ne treba brzati sa zaključcima.

"Teško je izvjući definitivne zaključke iz jednog slučaja. S obzirom na broj infekcija u svijetu, jedan slučaj ponovne zaraze nije baš iznenađujući", komentirao je Jeffrey Barrett, iz  Instituta Wellcome Sanger.

Grčka: Maske obavezne u školama 

Učitelji i učenici u Grčkoj morat će nositi maske u učionicama i svim zatvorenim prostorima škole kada u rujnu počne nova školska godina, rekla je ministrica obrazovanja u ponedjeljak.

Porast slučajeva koronavirusa posljednjih tjedana natjerao je grčke vlasti da postupno uvode nove restrikcije u borbi protiv covida-19.

Ministrica obrazovanja Niki Kerameus rekla je da je očekivani povratak učenika u škole 7. rujna, ali je moguć i kasniji početak školske godine. 

Nošenje maski bit će obvezno u svim zatvorenim prostorima škola diljem zemlje, rekla je ministrica i dodala da će vlasti osigurati besplatne pamučne maske učenicima i učiteljima. U svakom razredu bit će maksimalno 17 učenika.

Grčka je u nedjelju izvijestila o novih 284 slučajeva, što je dnevni rekord od pojave koronavirusa u veljači u toj zemlji. Grčka ukupno bilježi 8.664 zaraženih i 242 mrtvih.

Splitski KBC uskoro bi mogao obrađivati znatno više PCR testova

Splitski KBC dnevno napravi tek osamdesetak PCR testova na Covid-19 iako koristi sve raspoložive kapacitete, a timovi rade u dvije smjene, no to bi se uskoro moglo promijeniti je bi u bolnicu trebao stići novi uređaj koji će moći obraditi daleko više testova.

Za usporedbu, Nastavni Zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije dnevno napravi oko tisuću testova od čega je između 20 i 30 posto privatnih.

Pomoćnica ravnatelja KBC Split za kvalitetu Slavica Dajak Hini je rekla da njihovi epidemiološki timovi rade u dvije smjene, pa čak i vikendom, no usprkos tome dnevna brojka testiranih kreće se od 60 do 100, što je trenutno njihov maksimum.

Time, kazala je pokrivaju potrebu za testiranjem njihovih pacijenata koji dolaze preko infektologije, hospitaliziranih pacijenata i osoblja.

Očekuje, međutim poboljšanje situacije u rujnu jer je u postupku nabavka uređaja koji može obraditi više uzoraka.

Iako bi pojedinci bili spremni izdvojiti i veći iznos za testiranje u privatnim klinikama i laboratorijima u zemlji zasad nemaju tu mogućnost jer u Hrvatskoj nitko od njih nema potrebnu aparaturu za PCR testove s obzirom na to da je riječ o skupocjenim instrumentima. 

Testove stoga rade samo bolnice i Nastavni zavodi za javno zdravstvo dok neki od privatnika imaju testove na antitijela koji ne potvrđuje ima li trenutno pacijent virus već je li bio u doticaju s njim.

Ravnateljica županijskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Željka Karin rekla je da dnevno uzimaju po tisuću uzoraka od čega je 250 privatnih testova.

Radimo do ponoći i obradimo 700 uzoraka, a onda nakon ponoći preostalih tristo koji ne ulaze u statistiku prethodnog dana već sljedećeg, rekla je Karin, dodavši da, osim Splita pokrivaju Hvar, Brač, Makarsku i Imotski.

Nastavni zavod raspolaže s dva aparata koji mogu primiti odjednom po 96 uzoraka, a pune ih svakih sat i pol, te čak i ručno rade testove.

Zavod je zainteresiran i za nabavku aparata koji prima 1500 testova, no trenutno ga nema na tržištu na kojem bi se trebao pojaviti tek na proljeće 2021. godine. 

COVAX inicijativa okupila 172 zemlje - WHO

COVAX inicijativi kojom se želi osigurati jednak pristup cjepivima protiv covida-19 do sada su se pridružile 172 zemlje, objavila je u ponedjeljak Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), ističući da je potrebno osigurati još novca i da zemlje moraju dati obvezujuća obećanja.

Zemlje koje žele biti dio globalnog plana COVAX moraju do 31. kolovoza podnijeti iskaz interesa, kazali su dužnosnici WHO-a, uz potvrdu namjere pridruživanja do 18. rujna, i prve uplate do 9. listopada.

Glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je da je ta inicijativa ključna za okončanje pandemije covida-19 te da neće samo omogućiti podjelu rizika za razvoj i kupnju cjepiva, nego i osigurati da cijene budu što je niže moguće.

„Nacionalizam kad je u pitanju cjepivo samo pomaže virusu”, rekao je na brifingu za novinare. „Uspjeh inicijative COVAX ovisi ne samo o zemljama koje su joj se pridružile, nego i o osiguranju novca koji nedostaje”.

COVAX vode savez za cjepiva GAVI, WHO i Koalicija CEPI za inovacije za pripravnost na epidemije, a cilj inicijative je da se osigura jednak pristup cjepivima protiv covida-19 na globalnoj razini kada ona budu razvijena i odobrena za korištenje.

Trenutačno obuhvaća devet kandidata za cjepivo, a trebala bi osigurati isporuku dvije milijarde doza u zemlje koje su joj se pridružile do kraja 2021.

„U početku, kada bude ograničena ponuda cjepiva, bit će važno osigurati cjepiva onima koji su izloženi najvećem riziku širom svijeta”, rekao je Tedros.

Dodao je da to uključuje zdravstvene djelatnike koji su na prvim linijama u borbi protiv pandemije i koji imaju „ključnu ulogu u spašavanju života i stabilizaciji zdravstvenog sustava općenito”.