U svibnju se bira lokalna vlast u 576 jedinica, ovo je procedura koju kandidati moraju proći

Izbori će se održati u 428 općina, 127 gradova, 20 županija i u Gradu Zagrebu koji ima status grada i županije. U nešto više od godine dana, bit će to četvrti izbori u Hrvatskoj, u travnju prošle godine održani su izbori za Hrvatski sabor, u lipnju izbori za Europski parlament, u prosincu odnosno siječnju izbori za predsjednika Republike, dok u svibnju slijede lokalni izbori.  

Broj članova koji se bira u vijeća i skupštine ovisi o broju stanovnika jedinice,  najmanje - sedam, birat će općine i gradovi do 1.000 stanovnika, najviše 47, gradovi i županije s više od 300.000 stanovnika.

I broj zamjenika u izvršnoj vlasti se također veže uz broj stanovnika  jedinice. Dva će zamjenika imati župan županije s više od 250.000 stanovnika i gradonačelnik grada koji ima više od 100.000 stanovnika, primjerice Zagreba i Splita.

NOBOA I GONZALEZ Ekvadorci glasaju u tijesnoj predsjedničkoj utrci - tko će se obračunati s narkobandama?

Po jednog zamjenika imat će župan čija županija ima do 250.000 stanovnika, a takve su, primjerice, Ličko-senjska, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska županija.

Po jednog zamjenika imat će i gradonačelnik i načelnik čiji gradovi i općine imaju od 10.000 do 100.000 stanovnika i gradonačelnik grada koji je sjedište županije.

Ponekad je moguć i treći izborni krug

Općinski načelnik, gradonačelnik i župan biraju se većinom glasova, dakle da bi bili izabrani u nedjelju, 18. svibnja, moraju dobiti više od 50 posto glasova birača koji su glasovali. Ne pođe li to za rukom ni jednom od kandidata, za dva će se tjedna, 1. lipnja održati drugi izborni krug u koji ulazi dvoje kandidata s najvećim brojem glasova. Izabran će biti kandidat koji dobije veći broj glasova.

Iako rijetko, na lokalnim se izborima zna dogoditi da se načelnici i gradonačelnici izaberu tek u trećem krugu, na izborima 2021. godine to se dogodilo u Kraljevcu na Sutli, još ranije u Bistrici i u Starom Gradu na Hvaru.

NACIJA U KRIZI Ekvador: Noboa ponovno predsjednik, González traži novo prebrojavanje glasova

Pravo birati na lokalnim izborima imaju hrvatski državljani s navršenih 18 godina i prebivalištem u jedinici za čija se tijela izbori provode. Za razliku od predsjedničkih, parlamentarnih i izbora za Europski parlament, birači mogu glasovati samo u mjestu prebivališta, ne u nekom drugom mjestu, bilo u Hrvatskoj, bilo u inozemstvu.

Kandidacijske liste za članove vijeća i skupština te kandidate za načelnika, gradonačelnika i župana mogu predložiti stranke i birači.

Kako bi mogla podnijeti kandidaturu, politička stranka mora biti registrirana u Hrvatskoj u trenutku raspisivanja izbora.

Na lokalnim izborima ne mogu se kandidirati policijski službenici, djelatne vojne osobe, službenici i namještenici u Oružanim snagama, osobe pravomoćno osuđene na kaznu zatvora od najmanje šest mjeseci. To se ne odnosi na osobe pravomoćno osuđene za kaznena djela počinjena iz nehaja.

Tko i kada mora prikupljati potpise

Za kandidacijsku listu za lokalna vijeća i skupštine političke stranke ne moraju, no birači (neovisne liste) moraju prikupiti propisani broj biračkih potpisa. Koliko će ih trebati, ovisi o tome koliko jedinica ima stanovnika, a taj se broj kreće od 25 u općinama do 350 stanovnika do 2500 potpisa u jedinicama koje ih imaju više od pola milijuna.

Neovisno stoje li iza njih političke stranke ili birači, kandidature za općinske načelnike, gradonačelnike i župane mora pratiti odgovarajući broj potpisa, od 35 u općinama do 350 stanovnika, do 5000 u gradovima i županijama s više od 500.000 stanovnika.

Potpisi se ne smiju prikupljati na obrascima sa ranijih lokalnih izbora, nego na novima koji će biti dostupni na stranicama DIP-a.

SAD JE I SLUŽBENO Vlada raspisala lokalne izbore: Evo kada idemo na birališta!

Potpis mogu dati samo birači koji imaju prebivalište u općini, gradu odnosno županiji u kojoj se provode izbori.

Na izborima prije četiri godine više od 38.000 kandidata

Kad istekne rok za kandidature zanimljivo će biti vidjeti je li, u odnosu na 2021. godinu, splasnuo ili narastao interes za sudjelovanje u lokalnoj vlasti, te se godine za izvršnu i predstavničku vlast kandidiralo više od 38 tisuća kandidata.

Na listama za županijske skupštine, uključujući i Grad Zagreb, koji ima status županije, bilo je nešto više od 7. 100 kandidata, a na listama za gradska i općinska vijeća njih gotovo 29. 000. Kandidata za župane i njihove zamjenike bilo je 225, dok se za općinske načelnike i gradonačelnike kandidiralo 1.901 osoba, uključujući i zamjenike.