Hrvatska je odmah nakon vijesti o potresu u Albaniju uputila tim za spašavanje od 15 ljudi i 8 potražnih pasa, a Vlada je donijela Odluku o humanitarnoj pomoći u vrijednosti od milijun kuna
POMAGALI I HRVATI
U potresu 2019. u Albaniji umro je 51 čovjek. U samo 24 sata bilo je čak 1300 naknadnih potresa
Potres jačine 4,8 po Richteru pogodio je Albaniju u nedjelju navečer. No najjači potres, koji je pogodio Albaniju od čak 6,4 po Richteru je bio 2019.
Tad je oštetio je brojne kuće, a stanovnici u Tirani pobjegli su na ulice, neki s bebama u rukama. Zemlja se nastavila tresti u nekoliko navrata i tijekom jutra.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:41
Tad je epicentar potresa bio je između Drača i prijestolnice Tirane, na deset kilometara dubine. Drhtanje se osjetilo u albanskom glavnom gradu Tirani te sve do Taranta i Beograda koji se nalazi oko 370 kilometara od epicentra.
Od potresa umrlo je 51 ljudi te je više od 3000 bilo ozlijeđeno. Bio je to najjači potres koji je pogodio Albaniju u više od 40 godina, najsmrtonosniji u zadnjih 99 godina. Čak 14.000 ljudi je ostalo bez krova nad glavom. U iduća 24 sata zabilježeno je više od 1300 naknadnih potresa.
Potres je prouzročio veliku štetu u luci Draču i selu Kodër-Thumanëu, mjestima koja su se nalazila u blizini epicentra potresa. U Draču su se urušila dva hotela i dvije stambene zgrade. Četiri zgrade, među kojima je i petokatnica, urušile su se u Kodër-Thumanëu, gradu koji je najviše stradao od potresa.
Do 27. studenog iste godine stanovnici tih zgrada ostali su zarobljeni pod ruševinama. Albanska vlada je proglasila izvanredno stanje u trajanju od 30 dana za gradove Drač, Kodër-Thumanë i Tiranu.
Albanski tužitelji izdali su, zbog pogibije 51 osobe u potresu magnitude 6,4, uslijed kojeg su se urušili deseci zgrada, niz naloga za uhićenje na temelju optužnica za ubojstva i zloporabu vlasti. Policija i tužitelji su objavili da su početne istrage pokazale da se "gubitak života u urušenim zgradama dogodio i stoga što građevinari, inženjeri i vlasnici nisu poštivali propise, norme i standarde sigurne gradnje".
Tužitelji su ukupno izdali 17 naloga za uhićenje. Dvoje od devetero privedenih pod optužbom u ubojstvo su vlasnici dva hotela koja su se urušila. U tim su hotelima u Draču, drugom najvećem albanskom gradu i najvećoj luci, poginule četiri osobe. Treći je upravitelj policijskog odmarališta u kojem je poginuo visoki dužnosnik policije.
Tijekom tri desetljeća od sloma komunističke vlasti 1990. mnogi su se Albanci preselili u gradove zauzimajući terene i zgrade bez ozbiljnijeg nadzora vlasti.
Mnoge od zgrada su od tada legalizirale vlade željne glasova no dijelom su legalizirane i zbog nastojanja da se ti prostori urbaniziraju uvođenjem kanalizacijskog sustava i gradnjom cesta. Oba hotela na plaži južno od Drača izgrađena su ilegalno a drugi je i protuzakonito legaliziran, priopćila je policija.
Višekatnice i neboderi izgrađeni duž obale nakon sloma komunističke vlasti većinom su hoteli i apartmani namijenjeni strancima i Albancima, uključujući i etničke Albance s Balkana i iz dijaspore. Većina tih zgrada u potresu nije pretrpjela štetu.
Hrvatska je odmah nakon vijesti o potresu u Albaniju uputila tim za spašavanje od 15 ljudi i 8 potražnih pasa, a Vlada je donijela Odluku o humanitarnoj pomoći u vrijednosti od milijun kuna. Angažman hrvatske Vlade dodatno je dopunjen donacijama Hrvatskog crvenog križa.
Nakon što je Albanija putem Koordinacijskog centra za odgovor na hitne situacije Europske komisije zatražila pomoć, Hrvatska je u Albaniju poslala i tim od 5 građevinskih inženjera i tri pripadnika Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a.
EU i međunarodni donatori obvezali su se dati 1,15 milijardi eura za obnovu nakon potresa u Albaniji.
Od 1,15 milijardi eura u ukupnim obvezama koje su danas preuzete Europska unija, uključujući Komisiju, države članice i Europsku investicijsku banku, najavila je 400 milijuna eura za obnovu Albanije. Europska komisija obećala je 115 milijuna eura iz proračuna EU-a. To uključuje prvi paket od 15 milijuna eura bespovratnih sredstava za popravak i obnovu najvažnijih javnih zgrada, primjerice škola, za koji su predsjednica von der Leyen i premijer Rama potpisali sporazum kako bi ubrzo mogli početi radovi na terenu.
Komisija usto Vijeću i Parlamentu podnosi prijedlog da se dodijele dodatna bespovratna sredstva u iznosu od 100 milijuna eura iz proračuna EU-a za potporu popravku i obnovi javnih i privatnih zgrada te oporavku pogođenih poduzeća.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
