Kosor se hvalila: Moja Vlada je pregovore s EU privela kraju

>>> Sjednicu Sabora uživo možete pratiti OVDJE

Premijer Zoran Milanović je u četvrtak u Saboru kazao kako je Europska unija dobra za Hrvatsku te je dobra za ovu generaciju, ali i za generacije koje dolaze. Istaknuo je kako Hrvatska ulazi u nešto za što znamo da je dobro, ali što se mijenja. Milanović naglašava kako je na nama da izvučemo najbolje iz sebe i Europske unije i da uđemo u EU.

Nastavio je kako je "EU najuređenija ali i najzahtjevnija asocijacija koju je ljudski rod vidio", a da Hrvatska nikad nije ušla u veću asocijaciju na ovako dobar način. Rekao je da je 4,5 milijuna ljudi, koliko ih živi u Hrvatskoj, dovoljno da se napravi kvalitetna država, ali da je premalo da budemo globalni igrači.

- Uvijek smo bili samo kapljica u velikom valu, suza na kiši i sad smo po prvi put država. Ovo je najjače što je Hrvatska ikada imala – bio je pomalo pjesnički raspoložen.

Za njega je EU po pitanju prosperiteta i bogatstva zajednica bez premca, no da je kriza pokazala da postoje oni dobri i oni manje dobri. Za manje je dobre rekao da su si "sami krivi".

- Ulazimo u nešto što znamo da je dobro, ali što se mijenja. Na nama je da izvučemo najbolje iz sebe i Unije i da uđemo u Uniju i Unija u Hrvatsku – poruka je Zorana Milanovića.

Pusić: Nitko ti ne može pomoći ako si sam ne možeš pomoći

Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić istaknula je da smo mi pregovarali drugačije od ostalih zemalja, da smo prvi vodili pregovore oko nekih stvari, o kojima drugi nisu pregovarali kao što su pravosuđe i temeljna prava.

- Nismo završili taj proces i imamo prostora za napredovati. Ali danas imamo temelje koje pred godinu i dvije nismo imali za izgradnju funkcioniranje pravosuđa – rekla je Pusić. Dodala je da smo prva zemlja koja je samostalno osmislila reformu pravosuđa. Pusić je istaknula da EU neće riješiti naše probleme, već ćemo morati to sami.

- Nitko ti ne može pomoći ako prvo ne možeš sam sebi pomoći – rekla je. Nastavila je da u EU postoji zemlje u spektru od Grčke do Švedske, što znači da članice mogu funkcionirati vrlo različite. No dodala je da EU daje svima veću šansu da izađu iz krize. Pusić je istaknula da mnogi govore da je najjači. A stabilnost donosi i veće povjerenje međunarodnih financijskih institucija i investitora. Za nju, je osobno, sloboda ipak najjači argument za Uniju.

- Moja generacija je imala priliku prolaziti mnoge tvrde i tvrđe granice s različitim oblicima šikaniranja, pregledavanja, svođenja čovjeka na samo brojku – iznijela je Pusić i dodala da EU znači mogućnost života bez granica na prostoru Europe,d a građani nisu puki broj.

- Iz naše povijesne perspektive, neobično važan argument je da Europa znači tu građansku slobodu – završila je Pusić.

Za Milorada Pupovca (SDSS) mi smo se za EU opredijelili još prije 20 godina.

- A da je Hrvatska ulazila u EU prije 20 godina, bio bi to ulazak s puno entuzijazma i malo realizma. Danas je situacija upravo suprotna i to je dobro. Jer znamo prednosti i mane sustava u koji ulazimo – rekao je i dodao da je dilema oko Europe ili Balkana lažna jer će i Balkan jednom biti Europa.

Jedino je Ruža Tomašić iz HSP dr. Ante Starčevića bila protiv EU.

- Svi govorite da je u EU fantastično, no pitajte kako je tamo Grčku, Španjolsku i Portugal. Pitajte kako se živi u EU sve one koji su po Londonu, Grčkoj i Francuskoj palili zgrade i automobile. Pitajte ih pa ćemo znati kako je u EU – poručila je Tomašić.

Kosor se hvalila: Bili smo uporni i to se isplatilo

Saborska zastupnica Jadranka Kosor svoj govor je iskoristila kako bi se pohvalila da je ona bila prvi hrvatski premijer koji je sudjelovao u radu Vijeća Europe. Istaknula je kako nije bilo lako te da je u vrlo neskladnom ozračju razgovarala o Poglavlju 23. Nekoliko puta je kazala i da je bila izložena "vatrom sa svih strana" te da nije imala potporu Sabora. Kosor je rekla da joj je bila čast voditi Vladu koja je dovela do kraja pregovore. Predsjednica HDZ-a rekla je i kako su bili uporni i to se sve isplatilo. Podsjetila je i kako je Franjo Tuđman davno rekao kako je Hrvatskoj mjesto u EU.

- Mi smo jedina država koja je pregovarala u potpuno nesklonom okružju, i to u vremenima velike svjetske gospodarske i ekonomske krize i recesije, kada su države članice bile zaokupljene samima sobom, kada su bile zaokupljene rješavanjem krize, teških problema. Tada nitko od njih nije bio posebno zainteresiran baviti se nama. Sjetite se rasprave o arbitražnom sporazumu, malih i velikih miševa te svakakvih uvreda na naš račun. Ali mi je drago da smo sve preživjeli i pretrpjeli  – rekla je Kosor.

- Bez obzira na referendum, život u Hrvatskoj mora ići – komentirala je tako u četvrtak Jadranka Kosor izjavu ministrice Vesne Pusić da neće biti novca za mirovine, ako referendum za EU ne prođe. Dodala je da je Vlada vjerojatno odlučila da neće donijeti ni jednu važnu odluku prije referenduma, te da su i proračun prebacili iza referenduma, iako su ga najavljivali za siječanj. No, dodala je da bi osobno drugačije učinila. Novinari su je pitali ne vodi li Pusić preagresivnu kampanju a Kosorica je odgovorila da je "važno da ministrica vanjskih i europskih poslova govori i ide po Hrvatskoj".

- Svakako da je važno kad se obraćamo građanima da budemo smireni, da uvažavamo svačije mišljenje, pa i mišljenje onih koji prosvjeduju. Tu treba možda imati malo više strpljenja – odgovorila je Kosor.

U Saboru letke dijelili euroskeptici

Članovi Vijeća za Hrvatsku - Ne u Eu su tijekom saborske rasprave u četvrtak dijelili letke za zahtjevom da se referendum o ulasku hrvatske u EU odgodi. Pozvali su i na otvaranje kvalitetne javne rasprave o toj temi. Predsjednik Udruge Volim Hrvatsku i član Vijeća za Hrvatsku Roko Šikić kazao je kako su došli pozvati zastupnike da odbace stranačke stege i donesu odluku suprotnu onoj koju su donijeli oko pristupanja EU. Šikić je rekao i da su prije dva tjedna podnijeli zahtjev za prijem kor premijera i predsjednika Sabora, ali su obojica zahtjev ignorirali.

Zastupnici Hrvatskog sabora su u četvrtak s radom nastavili raspravom o Vladinoj informaciji o tijeku i rezultatima pregovora o pristupanju Hrvatske EU. Između ostalog se u informaciji podsjeća da je zahtjev za članstvom Hrvatska podnijela 21. veljače 2003. godine, a da su pregovori o pristupanju službeno započeli 3. listopada 2005. godine. Podsjeća se i da su pregovori formalno završeni 30. lipnja prošle godine.

Konačnu odluku o pristupanju će donijeti građanke i građani Hrvatske na referendumu 22. siječnja. Sabor je 23. prosinca prošle godine donio odluku o raspisivanju državnog referenduma.