Obavijesti

News

Komentari 33

Kajin u Saboru: Hrvatska se ne treba bojati ni Srbije ni Nikolića

Kajin u Saboru: Hrvatska se ne treba bojati ni Srbije ni Nikolića
7

Bit će zanimljivo pratiti prve istupe bivšeg četničkog vojvode, sadašnjeg srbijanskog predsjednika, ali mislim da će spram Hrvatske progovarati s pozicija EU, kaže Kajin

VIDEO

Zastupnici raspravljaju o Izvješću o pučkom pravobranitelju za 2011. godinu. U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorio je Ante Babić. Rekao je kako stranka neće podržati izvješće jer je politički obojeno.

- Pučki pravobranitelj odobrava primanja državnih službenika u javnu službu bez prethodnih natječaja - rekao je Babić. 

HNS-ovci su za i kažu kako nisu primijetili nikakvu političku obojenost. Smatraju da je nedopustivo da pučki pravobranitelj na svoje upite čeka preko godinu dana. Preporučuju da se osmisli kampanja, kojom bi se građane informiralo.

Lesar zaprepašten stavom Kluba HDZ-a

Laburist Dragutin Lesar također se dotakao onih koji ne odgovaraju na upite.

- Ne odgovoriti pučkom pravobranitelju isto je kao ne odgovoriti Hrvatskom saboru. Tko su bile ministrice i ministri, koji nisu odgovorili na upite? Niste surađivali s pučkim pravobraniteljem ili niste znali da vaši podređeni ne odgovaraju na upite. Je li itko smijenjen zbog toga? Nije - rekao je Lesar. Spomenuo je i upozorenja pučkog pravobranitelja da nešto nije u redu u sustavu ovrha.

- Zaprepašten sam stavom Kluba HDZ-a da je ovaj izvještaj ideološko i političko svrstavanje pučkog pravobranitelja. Nevjerojatno je slušati takve rečenice, jer njima niti jednom izvještaj nije odgovarao i uvijek su to svodili na osnove političkog ili ideološkog razvrstavanja. Valjda zato što su unaprijed znali kako će se pučki pravobranitelj postaviti - zaključio je Lesar.

Kajin: Ne trebamo se bojati Srbije niti Nikolića

IDS-ov Damir Kajin podsjetio je kako je Malčića na mjesto pučkog pravobranitelja predložio HDZ.

- Gospodin Malčić vjerojatno želi da ga i nova vlast potvrdi, ali bezobrazluk je reći da je on ideološki obojan - zaključio je Kajin. Zapitao se kad će se riješiti zaštićeni zajmoprimci te dodao kako bivša vlast taj problem nije htjela riješiti. Kajin se dotakao i pitanja državljanstva.

- Ako je netko s majkom išao u Sarajevo ili Beograd, ako je lojalan građanin, nije sudjelovao u ratu protiv Hrvatske, mislim da mu država treba izaći u susret - rekao je Kajin te dodao kako se uglavnom javljaju građani Srbije. Govoreći o izbjeglom srpskom stanovništvu, dotakao se i novog predsjednika Srbije Tomislava Nikolića.

- Bit će zanimljivo pratiti prve istupe bivšeg četničkog vojvode, sadašnjeg srbijanskog predsjednika, ali mislim da će spram Hrvatske progovarati s pozicija EU, kao što će Hrvatska spram Nikolićeve politike nastupati s europske platforme - rekao je Kajin te zaključio kako se ne trebamo bojati Srbije niti Nikolića.

HDSSB-ovci izvješće prihvaćaju

Dražen Đurović rekao je kako Klub zastupnika HDSSB-a u cijelosti prihvaća izvješće.

U izvješću pučkog pravobranitelja stoji da broj pritužbi građana u 2011. godini bitno ne odstupa od višegodišnjeg prosjeka što znači da je zaprimljeno 1900 pisanih pritužbi ili 80-ak više nego 2010. godine, a u Uredu je obavljeno i više od 600 osobnih razgovora s građanima te su zaprimani upiti telefonom, telefaksom i putem elektronske pošte.

'Pred nasiljem u domovima često se zatvaraju oči'

Nakon pauze, zastupnici raspravljaju o Izvješću o radu pravobraniteljice za djecu za 2011. godinu. Pravobraniteljica Mila Jelavić rekla je kako je u prošloj godini otvoreno 2259 novih predmeta, od čega su 1054 bile prijave povreda pojedinačnih prava djece, a 1205 opće inicijative Ureda. Telefonskih savjetovanja bilo je 1963, a upita daleko više. Upozorila je na sporost sudskih procesa, koja, kaže, izravno utječe na sigurnost djece. Osvrnula se i na siromaštvo, nedostatak zdravstvenog osiguranja i osnovnog obrazvanja. Progovorila je i o nasilju nad djecom.

- Tjelesno kažnjavanje djece tolerira se unatoč kvalitetnim propisima. Trpe i druge vrste nasilja u obitelji. Pred nasiljem u domovima često se zatvaraju oči. Nasilje je prisutno i u odgojno-obrazovnim institucijama. Ne samo među djecom, primjenjuju ga i djelatnici institucija - rekla je Jelavić.

Sabor će svoj dan proslaviti 29. svibnja

U 13.30 sati sastalo se Predsjedništvo Hrvatskog sabora, a nakon sastanka izjavu je dao predsjednika Sabora Boris Šprem. Rekao je kako su podržali izmjene stručne službe. Pokrenut će ured za europske i međunarodne poslove, službu za odnose s javnošću podijelit će na službu za medije i službu za odnose s građanima te će osnažiti sustav volontiranja. Šprem je komentirao i raspodjelu prostorija u zgradi Sabora, o čemu se također razgovaralo na Predsjedništvu.

- Prostore će dobiti i oni koji nemaju klubove zastupnika i to po prvi put - rekao je Šprem te dodao kako su sve odluke donesene jednoglasno. Rekao je i kako će se proslava Dana Sabora 29. svibnja odnositi na svečani prijem. Sabor će svoj dan, koji je inače 30. svibnja, proslaviti dan ranije. 

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 33
VIDEO

Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca
PETAK ČETRNAESTI

Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca

U odnosu na taj sitan ženski (i muški) svijet, kojemu je hajka temeljni oblik borbe za bolji svijet, Marija Selak Raspudić je ispala velika faca. Koliko god mi o tome šutjeli

Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.
FELJTON: ČERNOBIL, 4. DIO

Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.

Oni koji su bili izloženi manjim radijacijama umirali su u godinama nakon i to od akutnih bolesti ili od raka. Katastrofom u Černobilu pogođeni su milijuni ljudi koji su osjetili posljedice izloženosti zračenju
Spasio tisuće, na kraju se ubio: Uništili snimke koje je ostavio
FELJTON: ČERNOBIL, 5. DIO

Spasio tisuće, na kraju se ubio: Uništili snimke koje je ostavio

Valerij Legasov je tvrdio da je vlast tajila greške u dizajnu reaktora, ali i prethodne nesreće u drugim elektranama. Dvije godine nakon černobilske katastrofe se objesio