U Saboru sutra zastupnici raspravljaju o 128 amandmana na rebalans državnog proračuna

Hrvatski sabor u srijedu će se izjašnjavati o 128 amandmana na rebalans ovogodišnjeg državnoga proračuna koje je sve podnijela oporba pri čemu, po brojnosti amandmana, ove godine prednjače SDP-ovi zastupnici koji su ih zajedno sa stranačkim klubom podnijeli 62, gotovo polovicu. 

Slijede 'mostovci' s 50 amandmana pri čemu je najviše amandmana, 33, podnio njihov Marin Miletić.

Šest je amandmana podnio suverenist Marijan Pavliček, četiri Klub Centra i NPS-a, po dva Klub Možemo i nezavisni Dario Zurovec, po jedan Klub IDS/PGS-a/Unije SU-PIP i Marijana Puljak (Centar).

Predloženim rebalansom proračuna, njegovi se prihodi, u odnosu na izvorni proračun, povećavaju za 1, 8 milijardi eura, a rashodi za 976 milijuna eura tj. na 30,3 milijarde, odnosno na 33,6 milijardi eura.

S obzirom na planirano povećanje rashoda i prihoda, ukupan deficit na razini državnoga proračuna se smanjuje za 840 milijuna eura, čime, mjeren nacionalnom metodologijom, iznosi 3,9 posto BDP-a. Izražen pak prema ESA metodologiji, u skladu s kojom se izvještava i Europska komisija, deficit na razini konsolidirane opće države iznosi 2,6 posto BDP-a, čime Hrvatska ulazi unutar kriterija iz Maastrichta.

S obzirom na ubrzani gospodarski rast, udio javnog duga u BDP-u do kraja godine bit će na 58,9 posto, čime će Hrvatska po prvi put zadovoljiti mastriške kriterije i duga i deficita.

Glasovanje o amandmanima i o samom rebalansu državnog proračuna, bit će u petak, 25. listopada.

Zastupnici će raspraviti i Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju ponovne uspostave združenog stalnog postava u Bloku 17 Državnog muzeja Auschwitz-Birkenau kojem je cilj ponovna uspostava združenog stalnog postava u tom Bloku kao mjesta sjećanja na žrtve s područja bivše Jugoslavije u Koncentracijskom logoru i logoru za istrebljenje Auschwitz-Birkenau.  Time će se doprinijeti jačanju dijaloga, mira i pomirenja razvijanjem inovativnih i kreativnih pristupa očuvanju kulturnog sjećanja, a imajući u vidu kohezivnu snagu kulturne baštine u svim njezinim oblicima i dimenzijama.