U Zagrebu baš kao u Finskoj: Povezuju nekoliko predmeta

Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Finska je u samom svjetskom vrhu po kvaliteti obrazovnog sustava i rezultatima koje njihovi učenici postižu, a odnedavno su krenuli s provođenjem nove reforme. U školama će objediniti nekoliko predmeta na pojedinim temama, potpuno ukinuti stari, predavački tip nastave i organizirati projektnu nastavu koja će poticati kreativnost i komunikacijske vještine svih učenika.

U zagrebačkoj V. gimnaziji su u sklopu projekta Afirmativna nastava i inovativno učenje i poučavanje u gimnazijama u okviru Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (IPAQ Peta) izgradili su sadržaj koji predmete ne stavlja u pretince nego ih povezuje u cjelinu. Ipak, to je jednokratni projekt, a za ozbiljnije promjene je, smatra ravnatelj Petar Mladinić, nužan novac i konsenzus svih institucija. U projektu je sudjelovalo oko 1200 učenika i 1100 nastavnika te četiri partnerske gimnazije (Vukovar, Pakrac, Knin i Metković) i Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu.

Trebamo mijenjati nastavu 

- Nažalost, naš školski sustav je još vrlo nefleksibilan i neusklađen sa suvremenim znanstvenim spoznajama. Danas se mnogo zna o procesima učenja i svjedoci smo rastućeg broja znanstvenih radova u području edukacije. Rezultati istraživanja govore u prilog nastavi usmjerenoj na učenika. Poznato je da je za motivirati učenike potrebno prvo s njima izgraditi odnos. Učenička percepcija pozitivnog akademskog okruženja i dobar odnos s nastavnikom bitno su povezani s motivacijom i postignućem kod učenika. Što je i koliko naučeno uvelike je pod utjecajem učenikove motivacije. Motivacija za učenje pod utjecajem je učenikova emotivnog stanja, vjerovanja, interesa, ciljeva i navika.

Učenikova kreativnost, metakognicija i znatiželja pridonose motivaciji za učenje. Intrinzična motivacija potiče se zadacima koji su zanimljivi, optimalno novi i teški, a učenicima pružaju osjećaj osobnog izbora i kontrole. Usvajanje kompleksnog znanja i vještina zahtijeva dodatni napor i vodstvo. Bez motivacije nema ni truda. Upravo ideja da učenike učinimo što aktivnijim sudionicima obrazovnog sustava potaknula nas je na promišljanje i stvaranje novih kurikula koji bi svim zainteresiranim nastavnicima pomogli u provedbi nastave usmjerene na učenika - objašnjava ravnatelj Mladinić. Razvili su kurikule za fiziku, informatiku, matematiku (nacrtna geometrija), biologiju i kemiju, te interdisciplinarne kurikule oblikovanja urbanog okoliša koji su povezali društvene znanosti: likovnu umjetnost, povijest, geografiju i strane jezike, zatim terensku nastavu koja je obuhvatila područje biologije, kemije, tjelesne i zdravstvene kulture, te projektnu nastavu koja je obuhvatila područje biologije, kemije i jezika.

- Učenici su se kroz kurikule nastale u ovom projektu kvalitetno pripremili za uspješno polaganje ispita državne mature i za nastavak školovanja na visokoškolskim ustanovama. Novina koja se uvela u okviru projekta je planiranje i realizacija međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema koje pridonose međusobnom povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta u skladnu cjelinu. Interdisciplinarni pristup i međupredmetno povezivanje omogućuje cjelovit (holistički) pristup razvoju učeničkih kompetencija.

Povezanost svih sadržaja

Uvođenjem odgojno-obrazovnih područja (povezanih međupredmetnih tematskih cjelina), osim stjecanja novih kompetencija, omogućuje se učinkovitije planiranje i bolja konceptualna povezanost odgojno-obrazovnih sadržaja, s krajnjim ciljem da učenici promatraju probleme o kojima uče iz perspektive različitih disciplina, odnosno nastavnih predmeta. Kroz nove se kurikule učenike osposobljava za usvajanja, obrade i vrednovanja novoga znanja, vještina, sposobnosti i stavova te njihove primjene u različitim situacijama - kaže Mladinić.

U projektu su se postojeći nastavni programi proširili kurikulima koji su nastavne programe modificirali i modernizirali, u školama sudionicama projekta poboljšala se didaktička oprema i materijali, educirali su se nastavnici, a sve kako bi se promovirala afirmativna nastava te inovativno učenje i poučavanje.

- Učenici su vrlo pozitivno reagirali i kroz evaluacije poželjeli što više nastave u kojoj mogu aktivno sudjelovati. Učili su na puno ‘prirodniji’ i suvremeniji način - zaključio je ravnatelj gimnazije Mladinić.

Stvorimo sposobne ljude: U školi đaci uče teoriju s kojom se mogu zaposliti

Ravnatelj V. gimnazije smatra kako su mladi jedna od najranjivijih kategorija u Hrvatskoj i da su odrasli ti na kojima je odgovornost da ih usmjeravaju i potiču.

- Nakon što maturiraju gotovo im je nemoguće naći posao - zbog općeg nedostatka prilika za zapošljavanje i zbog činjenice da u školama dobivaju pretežno teorijsko znanje te ne razvijaju praktične vještine - kaže Mladinić.     

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.