Učenici predlažu: Volontiranje bi trebalo postati dio nastave

Našički gimnazijalci ne sjede prekriženih ruku i ne čekaju da im Ministarstvo obrazovanja predlaže što će učiti. Aktivno su se uključili u kreiranje nastavnog plana i ministarstvu predložili da volontiranje postane sastavni dio srednjoškolskog obrazovanja. Ministarstvu su ponudili pilot-projekt prema kojem cijele nastavne godine učenici volontiraju tri tjedna, koje im priznaju kao stručnu praksu. Žele da se takav oblik educiranja uvede u gimnazijsku nastavu. Pod vodstvom profesora Anđelka Cvijetovića i profesorice Snježane Krištofik Juranić osnovali su Volonterski klub, u čiji je rad uključeno 180 učenika. Projektom “Ne dokolici, da sportu” ove godine odlučili su obnoviti i osvijetliti 35 godina staro školsko igralište te potaknuti mlade na volontiranje. Učenici Srednje škole Isidora Kršnjavog za ove projekte osigurali su potporu grada, županije, ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Privredne banke Zagreb te obrtnika iz Našica.

Njihovom idejom, ističu, posebno je bio oduševljen osječko-baranjski dožupan Dragan Vulin, koji im je odmah odlučio pomoći. Dosad su natječajima na koje su se javljali osigurali više od 730.000 kuna, a za obnovu i postavljanje rasvjete oko igrališta potrebna su im 2,3 milijuna kuna. Svoj program izložili su u mapi na 300 stranica.

- Proučavali smo zakone, javne politike i Ustav. Cijeli projekt smo radili nakon nastave, u slobodno vrijeme. Svaki dan bismo tome posvetili barem dva ili tri sata. Želja nam je podignuti svijest naših građana o potrebi volontiranja, zapošljavanja ljudi s Downovim sindromom i obnoviti igralište za buduće generacije – kažu gimnazijalci, koji su se u siječnju prošle godine uključili u projekt “Građanin” u okviru Agencije za odgoj i obrazovanje. Jedan dio učenika bavi se obnovom igrališta, a drugi su posvećeni radu Volonterskog centra.

– Neki od nas pomažu drugim kolegama u predmetima koje teže svladavaju. Svakog dana volontiramo u osnovnim školama na našičkom području te radimo s djecom koja imaju Downov sindrom. Jedan dio učenika volontira u bolnici na Odjelu psihijatrije, a neki od nas su na Odjelu pedijatrije oslikavali zidove kako bismo mamama i bebama uljepšali prostorije – kažu nam.

Profesor Cvijetović ističe kako bi ovako zamišljeno volontiranje trebalo u budućnosti uvesti u nastavu Građanskog i zdravstvenog odgoja.

– Cilj je da cijele školske godine učenici volontiraju tri tjedna, što bi im se uzelo kao potvrda odrađene stručne prakse. Trenutačno radimo na tome da dobijemo na korištenje objekt u kojem bismo mogli odraditi praktično volontiranje - objasnio je profesor.

Smatra kako bi na taj način svaki srednjoškolac volontirao od dva do tri sata mjesečno.

- Naravno da bismo zaposlili i barem jednu stručnu osobu, poput defektologa ili terapeuta. Lani smo prvi put boravili u Puli u kampu za osobe s autizmom i Downom. Ove godine ćemo ih opet posjetiti te se brinuti o njima, raditi, hraniti ih, čistiti i barem im malo uljepšati dane - zaključio je.

Našička srednja škola jedna je od najvećih u Hrvatskoj po broju učenika. Ima ih oko 1300, a osim gimnazijskog smjera u njoj se školuju za ekonomsku te ugostiteljsku struku. Osim što volontiraju, učenici su aktivni u drugim projektima. Od 2005. uključeni su u međunarodni GLOBE projekt. Riječ je o istraživačkom projektu u kojem učenici opažaju, mjere i bilježe promjene u okolišu. Također sudjeluju u EU projektu razmjene studenata Erasmus+.