Učenici vole povijest jer uče o Azri te o Rolling Stonesima...

Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Povijest je super zanimljiva disciplina, tu ima svega: od trovača, ubojica, ljubitelja ljudi pa do svakakvih vladara i zbog toga je zanimljiv školski predmet.

Moraš se uistinu ‘potruditi’ da povijest učiniš dosadnom. Tvrdi to Matija Lucić, profesor povijesti u osječkoj Prvoj gimnaziji, koji je zbog svojeg pristupa izučavanju povijesnih tema vrlo popularan među učenicima.

- Svi učenici kojima predajemo u srednjoj školi na fakultetima će se suočiti sa seminarima koje će trebati znati i predstaviti, ocjena će im ovisiti o tome, a moja obveza je pripremiti ih na to, uvježbati ih da nastupaju pred publikom i ohrabriti ih u pričanju svoje priče. Stoga ne želim da moji učenici štrebaju imena i godine jer o tome sve znaju Google, knjige i knjižnice. Želim da kad pročitaju neku vijest znaju povezati uzroke i posljedice. Evo, primjerice, zašto tjerati učenike da štrebaju nešto što postoji snimljeno kamerom, poput ubojstva kralja Aleksandra u Marseilleu? Kad im pustite tih nekoliko minuta filma na kojima se sve vidi, to jako utječe na sat i postavlja se čitav niz etičkih pitanja - kaže Lucić.

Učenici obožavaju njegove sate povijesti jer na njima raspravljaju o The Rolling Stonesima, Azri, hipijevskom pokretu, odlaze na terensku nastavu, šetaju osječkom Tvrđom ili Europskom avenijom.

- Na mojim predavanjima ima puno humora, raspravljamo o temama koje smatram bliskim njihovim životnim interesima, ja im dajem odgovor, a oni pitaju. Buntovništvo hipijevskog pokreta ili politički angažman Azre su glazbeni stilovi jako daleko od onoga što oni sada slušaju, ali pričom o tome motiviram im na istraživanje - priča Matija Lucić.

Slično razmišlja i njegov kolega iz osječke Treće gimnazije, Vedran Ristić, koji je zbog inovativnog pristupa nastavi također popularan među učenicima.

- Poanta je aktivirati učenike i puno se bolje uči ako učenici aktivno obrađuju tu građu nego da ju memoriraju. Težim uvijek postavljati zadatke koji će ih aktivirati, u kojima trebaju izraziti svoje mišljenje, nešto evaluirati, povijesnu ličnosti ili povijesni događaj. Učenici zapravo uopće nemaju predodžbu da oni mogu o nečemu imati svoje mišljenje. O Josipu Jelačiću, Aleksandru Makedonskom ili o nekoj temi. E sad, ako ih uspijem aktivirati, onda sve te činjenice koje nauče puno bolje zapamte kad ih upotrijebe u nekoj raspravi. Imali smo vrlo dojmljivih rasprava. Raspravljali smo o tome tko je najuspješniji hrvatski kralj, o atomskoj bombi, trebaju li bivše kolonijalne sile plaćati odštetu svojim kolonijama, je li Njemačka krivac za Prvi svjetski rat? Nekad se iznenadim koliko se učenici uspiju zagrijati za rasprave o takvim temama koje se produže i na odmor, čak i na sljedeći sat - govori Vedran.

Prema Vedranovim riječima, nastavni program je prenatrpan suhoparnim činjenicama koje su u suprotnosti s kurikulom koji traži aktivnost, analizu i sintezu.

- Nažalost, još imamo tu situaciju da su programi državne mature i natjecanja iz povijesti tako postavljeni da se štreba i uči napamet, a s druge strane, imamo taj kurikulum koji zahtijeva sve ovo o čemu pričam. Povijest ne bi smjela biti bubanje činjenica. Profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Neven Budak je jednom rekao da njemu ne trebaju učenici koji uspješno riješe državnu maturu, jer smatra da učenici koji mogu dosta toga dobro memorirati ne jamče da će time biti i dobri povjesničari i istraživači - objašnjava Ristić.

Prema riječima ovog profesora, njegova obveza i odgovornost su upuštati se u pojašnjavanje svake, pa i osjetljivije teme, poput Domovinskog rata. Učenici pokazuju jako veliki interes za suvremenim temama i naša odgovornost je upuštati se u te priče, jer ako profesori to ne naprave, onda će učenici baratati samo s informacijama koje nađu na internetu, koje nisu uvijek objektivne. Idealan cilj ovakvog pristupa je da se kroz razvoj kritičkog mišljenja nauče oduprijeti zlouporabama povijesti koje će uvijek biti prisutne kad se govori o Domovinskom ratu, Drugom svjetskom ratu...

Đaci trebaju razmišljati svojom glavom

Profesor Matija Lucić nastoji gradivo koje obrađuje uvijek predstaviti na različit način.

- Vrlo je važno neprestano učenike držati budnima za tematiku koju radimo, ali to ne znači da im treba podilaziti. Kod odgovaranja me zanima njihovo mišljenje i razumijevanje događaja, a ne da bubaju godine i nepotrebne činjenice - rekao nam je osječki nastavnik Lucić.     

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.