Gradovi Zaprešić, Varaždin i Makarska imaju najbolje rezultate svojih učenika na nacionalnim ispitima za školsku godinu 2024/2025. Grad Zagreb, kad se uspoređuju gradovi, nije ni među prvih pet, no kad se gledaju rezultati gradova i županija zajedno, Zagreb vodi u svim provedenim ispitima u četvrtim i osmim razredima, pokazuje detaljna analiza Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović ističe kako je uzorak statistički dobar iako je u Zagrebu značajno više škola nego u manjim gradovima. Od gradova, po dobrom rezultatu ističu se i Dubrovnik, Rijeka te Krapina. Tri najlošija grada su Čazma, Grubišno Polje i Virovitica. Što se tiče rezultata četvrtih razreda, među tri najlošija je i Rovinj.

Foto: NCVVO

Lošiji učenici u ruralnim sredinama

Podsjetimo, učenici četvrtih razreda pišu nacionalne ispite iz tri predmeta - hrvatski jezik, matematika, te priroda i društvo. Učenici osmih pišu ispite iz osam predmeta - hrvatski, matematika, engleski/njemački, biologija, fizika, geografija, kemija, povijest.

Ova analiza napravljena je po tri kriterija - usporedba rezultata po gradovima, po županijama, te kombinirano gradovi/županije, budući da u nekim županijama gotovo svi učenici pohađaju škole u gradovima. Rezultati pokazuju isto što i prethodne dvije godine. 

- U ruralnim školama rezultati nešto lošiji, je li to pitanje razine obrazovanja roditelja, socijalne prilike. Činjenica je da više prilika imaju djeca u urbanim cjelinama. To se vidi i tamo gdje gradovi nisu osnivači škola, poput Visa ili Supetra. U tim županijama većinu stanovništva čine učenici iz manjih gradova i ruralnih sredina - kazao je Filipović.

Hrvatski i matematika ispod prosjeka

Zanimljivo je i kako Grad Zagreb, kad se gleda po kriteriju gradova, nije ni među prva tri najbolja (značajan broj zagrebačkih škola je ispod prosjeka riješenosti od oko 50%), no kad ga se promatra kao županiju, zagrebački učenici su uvjerljivo najbolji.

Ipak, zabrinjavajuće je što je po svim kriterijima više od polovice učenika i četvrtih i osmih razreda nacionalne ispite riješila ispodprosječno, iako ti postotci variraju od oko 70% kod najboljih, do 35-40% kod najlošijih. Posebno je zabrinjavajući, primjerice, rezultat testova hrvatskog jezika u četvrtim razredima, kad se gledaju županije, samo su ih tri iznad prosjeka (Zagreb, Krapinsko-zagorska i Varaždinska), a iz matematike tek dvije (Zagreb i Splitsko-dalmatinska). Kod osmih razreda, po županijama, učenici su najlošiji iz matematike i engleskog jezika. Kad se gledaju svi rezultati, samo tri županije su iznad prosjeka od 55,7% riješenosti.

Foto: NCVVO

Analize šalju Ministarstvu

Kad se gleda prosjek po županijama, u osmim razredima najlošiji su učenici u Bjelovarsko-bilogorskoj, Brodsko-posavskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. 

- Već smo u lipnju prema Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih uputili analizu svih ispita i to će biti koristan temelj za nadopunjavanje i poboljšanje predmetnih kurikula. Ukazali smo na određene manjkavosti po predmetima - kazao je Filipović.

No, iz Ministarstva sve ove tri godine provedbe nacionalnih ispita nikad nije stigla reakcija, niti odgovor poduzimaju li išta prema ovim rezultatima. Isto tako, među najlošijim županijama i gradovima uporno se ponavlja četiri-pet istih. 

- Cilj ovih ispita je da osnivač dobije rezultate kako bi na razini svojih ovlasti vidjeli koje bi korake mogli učiniti da se rezultati provjere. U pojedinim predmetima vidi se da se problemom uspjeha učenika trebaju ozbiljnije pozabaviti u regijama istočne i središnje Hrvatske. No važno je da povratnu informaciju dobivaju roditelji i učenici, koji tima na na vrijeme dobivaju jasnu smjernicu za koju vrstu srednje škole se trebjau predijeliti. Time nacionalni ispiti već i sad ispunjavaju svoju svrhu - zaključio je Filipović.