Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
98 komentara

'Ugradnja lifta u staroj zgradi stoji po stanu tek 3500 kuna'

Zgrade građene prije 50 godina nisu trebale imati lift ako imaju do četiri etaže. To su graditelji koristili pa su danas u Hrvatskoj 16.804 zgrade bez lifta

Davor Višnjić/PIXSELL
Foto: Davor Višnjić/PIXSELL
98 komentara

Kad bi se u ulaz s 20 stanova ugradio lift od 400.000 kuna i za to dobila subvencija od 85 posto iz EU fondova, vlasnik svakog stana morao bi izdvojiti 3500 kuna da stanari više ne moraju 'planinariti' stubištem.

Ako zgrada ima dovoljno stambene pričuve, možda suvlasnici ne bi trebali ništa dodatno platiti. Entuzijastično to govori Zdravko Čizmar iz Hrvatske gospodarske komore i tajnik Hrvatske udruge za dizala koji od 2016. radi na razvijanja projekta kojim bi se uz europsko subvencioniranje ugradili liftovi u zgrade koje ih nemaju.

- Kao roditelj morao sam se penjati zgradom od četiri kata. Kolica gore, kolica dolje, pa kad se renovira stan, prenositi šutu u vrećama. Zamislite kako je osobama s invaliditetom koje su u zgradama iz 60-ih godina prošlog stoljeća i žive na trećem katu. Ili kad sanitetski prijevoz dolazi u takav stan po nekoga tko nije pokretan - upozorava Čizmar na problem.

Kako bi dokazali da ima smisla povlačiti novac iz fondova EU, jer riječ je o golemom problemu, trebalo je pobrojiti koliko je takvih zgrada. To su volonterski odradili poštari i za malo više od mjesec dana izbrojili da u Hrvatskoj postoje 16.804 zgrade bez lifta.

Većinom su građene u 60-im i 70-im godinama prošlog stoljeća, kad lift nije bilo obavezno ugrađivati u zgrade do četiri kata. Mnogi su graditelji to iskoristili da prođu jeftinije pa takvih zgrada ima posvuda. U njima, procjenjuje se, živi oko 700.000 ljudi. A do 31. siječnja provodi se anketa koliko je zainteresiranih da im se ugradi lift. Odaziv je golem. Za sada je 7500 predstavnika stanara odgovorilo na anketu koju vode HGK i Udruga umirovljenika Hrvatske pošte i Hrvatskog telekoma.

Udruga umirovljenika sama je financirala da se anketni upitnici pošalju na 11.000 adresa, a HGK je na svojim internetskim stranicama postavio obrazac za prijavu zainteresiranih.

- Na stranici HGK najlakše je u tražilicu upisati ‘dizalo’ i otvorit će se obrazac za anketu. Jednostavno ju je popuniti - govori Čizmar.

Postoje i zgrade koje na stubištima nemaju puno prostora za liftove. Čizmar kaže da se u takvim slučajevima liftovi mogu ugraditi s vanjske strane zgrade, a ponekad, uz izračune statičara, može se i proširiti prostor za lift.

- A što znači ova pretprijava, odnosno što ako je netko popunio anketu? Oni koji su je poslali, na ništa se još nisu obavezali, nego su samo iskazali interes. Oni koji se nisu odazvali anketi, također nisu ništa izgubili jer će anketa služiti kao temelj za natječaj koji se tek treba osmisliti i raspisati. Zahvaljujući ovom projektu već se uspjelo u tome da za ugradnju dizala više ne treba građevinska dozvola i da za to ne treba suglasnost svih stanara, nego samo 51 posto prema površini stanova ako u ulazu živi osoba s invaliditetom.

Eurozastupnica Biljana Borzan je pisanim putem postavila pitanje je li moguće povući europske subvencije za projekt ugradnje dizala te je dobila potvrdan odgovor.

- Europa se opredijelila upravo za to da starije osobe što dulje ostanu živjeti u obiteljima, tj. da ne odlaze u domove. Mnogo je pozitivnih razloga za to, a jedan od preduvjeta je da postoje liftovi tamo gdje žive stariji. Zato je EU spremna ovakav projekt sufinancirati s najmanje 85 posto - kaže naš sugovornik. Nakon što prouče rezultate ankete, znat će koliko novca treba za subvenciju svih liftova. Ugrubo su već izračunali da bi se s ovolikim potencijalom ugradnje liftova moglo zaposliti oko 2000 radnika, a to bi bio projekt koji bi se mogao protegnuti čak do 2027. godine.

Tema: To mi treba

Možda vas zanima i ovo:
Message