Umro je Tomislav Sabljak (91): 'Otvorio je vrata generacijama književnika'

U 92. godini preminuo je Tomislav Sabljak, jedan od najsvestranijih i najutjecajnijih hrvatskih književnika, znanstvenika i prevoditelja. Redakcija Večernji list oprostila se od svog dugogodišnjeg suradnika i utemeljitelja natječaja za kratku priču Ranko Marinković, čiji je Sabljak bio selektor i “dobri duh” punih 60 godina. Ispraćaj će se održati 7. siječnja u velikoj dvorani zagrebačkog krematorija.

- Suradnja s gospodinom Sabljakom bila je jedna od najdugovječnijih i najplodonosnijih koje je Večernji list imao u svojoj dugoj povijesti. Sabljak nije samo utemeljio naš natječaj, nego je kao selektor bio neizostavni dio kratke priče od njenog početka, i tako punih šezdeset godina. Večernji list, književnost, a pogotovo kratka priča, izgubili su svog kroničara, selektora i čovjeka koji je otvorio vrata generacijama i generacijama književnika. Izražavamo duboku sućut obitelji i svim poštovateljima njegova rada - rekao je glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić.

Rođen u Zagrebu 1934. godine, Sabljak je bio pjesnik, prozaik, esejist, kritičar, feljtonist te autor radio i televizijskih drama. Njegov književni svijet obilježili su crni humor, ironija i spoj stvarnog i fantastičnog, od prve zbirke pjesama Nemiri tijela do zapaženih proznih knjiga poput Pas ispod kože.

Paralelno s književnim radom, izgradio je i impresivnu znanstvenu karijeru u HAZU, gdje je godinama vodio Odsjek za povijest hrvatske književnosti. Bio je i dugogodišnji glavni urednik časopisa Kronika te sveučilišni profesor. Poseban trag ostavio je kapitalnim Rječnikom hrvatskoga žargona, nezaobilaznim djelom o urbanom govoru.

Sabljakov život obilježili su i susreti s velikanima svjetske književnosti – bio je uzvanik na vjenčanju Miroslav Krleža, slavio Nobelovu nagradu s Ivom Andrićem te intervjuirao W. H. Audena u zagrebačkom hotelu Palace. Dopisivao se i s autorima poput Johna Updikea i Stephena Spendera.

Do posljednjih dana borio se protiv “kulture zaborava”, upozoravajući na potrebu očuvanja književne baštine i osnivanja Muzeja književnosti u Zagrebu.

Odlaskom Tomislava Sabljaka hrvatska kultura izgubila je kroničara jednog vremena – čovjeka koji je, kako kažu njegovi suradnici, bio čitava kulturna epoha u jednoj osobi.