Beroš antivakserima poslao poruku, Capak o trećoj dozi: 'Vrlo skoro kreće docjepljivanje'

Broj novozaraženih je danas najveći u ovom tjednu, a na novoj karti ECDC-a u crveno je otišla cijela Slavonija, dok je Dalmacija ostala narančasta. U posljednja 24 sata zabilježili smo 816 novozaraženih od 9658 testiranih. Na bolničkom liječenju je 457 zaraženih, od kojih 57 na respiratoru - 10 više nego jučer. 

Na današnjoj presici Stožera najviše se govorilo o cijepljenju trećom dozom.

POGLEDAJTE VIDEO Presica Stožera

Ravnatelj HZJZ-a, Krunoslav Capak, govoreći o trenutnom epidemiološkom stanju, istaknuo je kako smo prošli petak imali 596 novih slučajeva, a prije dva tjedna 468 na isti broj testiranih kao i sada. Incidencija nam iznosi 184,2. Najniža je u Istarskoj - 45,5, a najviša u Splitsko-dalmatinskoj županiji - 455,1. 

Predstavio je i rezultate studije iz Izraela o trećoj dozi. 

- Na razini Europe i puno šire se govori o potrebi uvođenja treće doze nakon potpunog cijepljenja, a jedan od doprinosa našem znanju po tom pitanju je izraelska studija koja je završena prije nekoliko dana - istaknuo je dodavši kako je u Izraelu četvrti val snažno buknuo, a jedna su od najcjepljenijih nacija u svijetu.

Studija u Izraelu: Rizik od obolijevanja 11 puta manji kod starijih od 60 koji su primili treću dozu u odnosu na one koji su potpuno cijepljeni s dvije doze

- Oni su vrlo rano procijepili 90 posto starije populacije od 60 godina, kasnije su krenuli i s mlađima i postigli jednu zavidnu procijepljenost, koja je jedna od najviših u svijetu. No, usprkos tome, brojke su im počele rasti - rekao je Capak.

A studija pokazuje, dodao je, kako je u svim dobnim razina antitijela nakon cijepljenja značajno padala.

- Nakon što su zaključili da im četvrti val intenzivno dolazi i nakon što su vidjeli da imaju smanjene razine antitijela u krvi, odlučili su krenuti s trećom dozom i prva su zemlja koja je to uvela - poručio je Capak dodavši kako su u Izraelu od lipnja do sad cijepili više od dva milijuna ljudi s trećom dozom.

- U studiji je promatrano nešto više od milijun ljudi, posebno starije od 60 godine. Rezultati pokazuju da 14 dana nakon treće doze imunitet vrlo brzo raste, a da je relativni rizik od obolijevanja 11 puta manji kod starijih od 60 u odnosu na one koji su potpuno cijepljeni s dvije doze - rekao je i dodao da, prema podacima iz Izraela, nema straha od nuspojava nakon treće doze.

- Bilo je manje nuspojava nego nakon prve i druge doze - istaknuo je. 

Naglasio je kako je ECDC objavio da upotreba treće doze nije upitna, da će do nje doći, samo je pitanje kad. Naveo je i kako je osam zemalja EU uvelo treću dozu, pod različitim uvjetima. To su Austrija, Belgija, Francuska, Mađarska, Lihtenštajn, Litva, Luksemburg i Slovenija. U većini tih zemalja, dodao je, trećom dozom se cijepe imunokompromitirane osobe i one koje pokazuju slabiji imuni odgovor na cjepivo. U Austriji cijepe i starije od 65, pojedince s kroničnim bolestima, one cijepljene vektorskim cjepivom, zdravstvene djelatnike te one u socijalnoj skrbi.

- Njemačka je najavila primjenu treće doze, početak bi trebao biti sredinom rujna - rekao je Capak dodavši kako se u još 13 zemalja, među kojima je i Hrvatska, raspravlja o uvođenju treće doze.

U Mađarskoj je, rekao je, donijeta odluka da se svaki pojedinac stariji od 18 godina može cijepiti trećom dozom, ali se snažno preporučuje da prvo budu starije osobe i imunokompromitirane. 

- Vremenski interval primjene treće doze je od četiri tjedna nakon druge doze do devet mjeseci - istaknuo je. 

OBAVEZNA ZA SVE U Italiji više nigdje bez Covid potvrde: Potrebna i za vlakove, avione, trajekte i autobuse...

Razina antitijela pada nakon šest mjeseci na razinu koju imamo tri tjedna nakon prve doze

Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević' u Zagrebu, objavila je rezultate istraživanja kojim se pratila razina antitijela u krvi cijepljenih djelatnika u toj bolnici. Oni su se, podsjetimo, prvom dozom cijepili odmah čim je kod nas krenulo cijepljenje. Od tada je prošlo devet mjeseci. 

Otkrila je kako se u toj bolnici cijepilo 608 djelatnika ili 75,8 posto. Od ukupnog broja liječnika, cijepljeno je 94 posto, odnosno ako se gleda one radno aktivne, 98,98 posto. U prijevodu, naglasila je, jedan samo nije cijepljen iz zdravstvenih razloga. Ostali koji su na bolovanju, razlog za necijepljenje je trudnoća ili ozbiljne kronične bolesti zbog kojih se nisu mogli cijepiti. 

- Dakle, skoro možemo reći da je 100 posto cijepljeno liječnika - istaknula je. 

Što se tiče medicinskih sestara, tu su brojke malo lošije, ali i dalje visoke, istaknula je.  Od ukupnog broja, 268 njih, cijepljeno je 75 posto. Ali ako se oduzme one koji su na dugotrajnom bolovanju, dodala je, cijepljeno ih je 85,33 posto.

- Ostatak necijepljenih su više manje mlađe osobe koje još uvijek razmišljaju, imaju osjećaj da su nedodirljivi i da im se neće ništa dogoditi. Vjerujemo da ćemo u daljnjim razgovorima s njima i tu postići kompletnost. Tu je još i administracija koja se još malo premišlja - rekla je.

U istraživanju su ispitanike podijelili na one koji nisu preboljeli Covid i nisu bili u samoizolaciji, one koji su preboljeli COVID prije cijepljenja, poslije cijepljenja i između cijepljenja. Istraživanje je provedeno serološkim testom. Nakon cijepljenja je oboljelo 10 djelatnika s blagim oblikom bolesti, istaknula je.

- Nakon druge doze cjepiva, kada je kod zaposlenika zabilježen značajan porast antitijela, prati se značajan pad titra tri i šest mjeseci nakon druge doze cjepiva i to je ono što je pokazala i izraelska studija. Razina antitijela šest mjeseci nakon druge doze samo je neznatno viša u odnosu na razinu antitijela tri tjedna nakon prve. Djelatnici koji su preboljeli COVID pa se cijepili su imali značajno viši titar od onih koji nisu preboljeli i nisu pokazali rast titra nakon druge doze. I kod njih titar kontinuirano pada, ali i dalje imaju viši titar u odnosu na one koji nisu preboljeli - objasnila je Markotić.

I ovo istraživanje pokazuje kako razina antitijela značajnije pada kod starijih od 60 godina. 

Ministar zdravstva Vili Beroš naglasio je kako nam brojevi zaraženih, ali i umrlih rastu.

- Postoji predikcija da će tako biti još neko vrijeme, ne samo radi sezone koja je dovela veliki broj ljudi u Hrvatsku, već i delta soja. Dio problema je što se dio ljudi nije cijepio i među hospitaliziranima i onima na respiratoru najviše je upravo necijepljenih. Delta soj je dominantan kod nas, a pojavila se i nova 'mu' varijanta i WHO na nju upozorava. Zasad neće postati dominantnija od delte, ali treba na nju paziti - kaže Beroš.

Poslao je i poruku antivakserima.

- Poslat ću poruku antivakserima. Prepoznajem i dozvoljavam njihovu odluku, to je u redu. Ali utjecati na druge i negirati više nego evidentne činjenice, to nije dobro. Negiranje učinkovitosti cijepljenja i mjera nije kažnjavanje znanosti i Stožera, to je kažnjavanje nas samih i naših bližnjih. Molim sve da doprinesemo kolektivnoj zaštiti - rekao je Beroš. 

KRITIZIRAO MJERE Milanović se pita zašto maske, epidemiologinja mu odgovorila

Capak je potom dodao da Hrvatska sigurno kreće s trećom dozom, a prvi koji će je dobiti su imunokompromitirani građani. Nije rekao datum, ali je istaknuo da će to biti vrlo brzo. No, obzirom da ova studija iz Klinike Fran Mihaljević pokazuje da razina antitijela šest mjeseci nakon druge doze pada na razinu koju imamo tri tjedna nakon prve, Markotić ističe da je treća doza izgledna za sve. 

- Razina antitijela nakon šest mjeseci pada na onu razinu nakon prve doze, nakon koje smatramo da trebamo još jednu dozu da bi bili potpuno zaštićeni. Ali jedno je razina antitijela, koja je nešto niža i gdje ima logike da bude nešto niža nakon toliko vremena jer se naš organizam mora štedjeti. Mi smo po cijeli dan izloženi raznim mikroorganizmima s kojima se naše tijelo bori stalno. Dakle, s jedne strane naše tijelo i štedi, nije potrebno da imamo jako visoku razinu, a s druge strane trebalo bi provesti još jedno istraživanje, koje će veće zemlje raditi, a to je kolika je razina stanične memorije - istaknula je pa dodala kako je sve to dosta komplicirano. 

- Mislim da smo manje zaštićeni nego što smo bili odmah nakon druge doze, ali sigurno smo realno puno više zaštićeni, bez obzira na razinu antitijela nego što smo poslije prve doze. Da pojednostavim, i dalje smo zaštićeni, ali trebamo biti oprezni obzirom da je razina antitijela slična iza onoj iza prve doze i trebat će vjerojatno i treća doza - poručila je. 

Na pitanje znači li to da će treća doza trebati i mladima i zdravima u nekom trenu, ne samo imunokompromitiranima i starijima, i da idemo ka tome da će cijepljenje postati redovito jednom godišnje, kao za gripu, Markotić je potvrdila. 

- To je jedan od mogućih scenarija koji vidimo. Obzirom da i onima koji su preboljeli pada titar, sasvim je bila pametna preporuka i njima da se docijepe. Tako da je to vrlo moguće. No, ovaj nas je virus toliko puta iznenadio i toliko nam varijanti dao da je teško sa sigurnošću odgovoriti. Ali gledajući sve podatke, dosta se izvjesna čini ta opcija - rekla je.

Zašto je Slavonija otišla u crveno?

- Po EU pravilima postoje za boje na karti dva kriterija, to je udio pozitivnih u ukupno testiranima i incidencija. U Panonskoj Hrvatskoj se naprosto dogodilo to da je udio testiranja veći od četiri posto i kod njih čim je incidencija prešla 75, oni postaju crveni. U Jadranskoj Hrvatskoj je udio pozitivnih u ukupno testiranima bio manji od četiri i oni imaju prostora za incidenciju do 200 - objasnio je Capak.

Naglasio je kako se brzi antigenski testovi ne ubrajaju u ukupne brojke. Broje se samo PCR testiranja. 

- A strance ne ubrajamo u naše oboljele, kao što ni oni naše u svojim zemljama ne broje - rekao je. 

Markotić je napomenula kako će se od sada, za epidemiološku situaciju, u obzir uzimati brojke hospitaliziranih.

Raste broj hospitalizirane djece

Beroš je dan ranije naglasio kako nam se broj hospitalizirane djece utrostručio pa su ga novinari upitali u odnosu na koji broj i koliko je to sada ustvari djece u bolnicama.  

- U trećem valu je od ukupno 8304 hospitalizirane osobe bilo 234 djece do 18 godina, što je 2,8 posto. U četvrtom valu do sada je od 1976 hospitaliziranih pacijenata 108 djece, dakle 5,5 posto. U dobi do 6 godina u trećem valu je bilo hospitalizirano 1,29 posto djece u odnosu na ukupan broj hospitaliziranih, a sad u četvrtom 2,18 posto. Od 7-10 godina, u trećem valu ih je u bolnicama bilo 0,35 posto, a sada 0,66 posto. Vrlo vjerojatno je da je riječ o delta varijanti - rekao je. 

Upitani kakva je njihova klinička slika i zašto završavaju u bolnici, Markotić je kazala kako je u njenoj Klinici trenutno četvero djece. Podsjetimo, prošli petak kad smo pitali, nije bilo nijedno dijete. Istaknula je kako se djecu hospitalizira kada imaju visoku temperaturu i eventualno upalu pluća, kao i kad postoji sumnja da bi se mogao razviti multiinflamatorni upalni sindrom kod djece koja su ranjivija.

- Na odluku o hospitalizaciji utječe i djetetovo zdravstveno stanje općenito, kao i činjenica kakvu skrb može dobiti doma - rekla je Markotić.

Preboljenje COVID-a utječe na reproduktivno zdravlje

Upitali smo prof. Markotić i je li se istraživao utjecaj preboljenja COVID-a na reproduktivno zdravlje i veza spontanih pobačaja nakon preboljenja ove bolesti. Markotić je istaknula kako će baš Zavod za urogenitalne infekcije, na čijem je čelu, pokrenuti projekt praćenja  i muškog i ženskog reproduktivnog zdravlja. 

- Jer se, prema podacima koji za sada postoje, vidi da infekcija korona virusom može značajno utjecati i na smrt ploda, prerano rođenje, i na kasnije posljedice, trudnice češće završavaju u jedinicama intenzivne njege, djeca rođena od trudnice koja je pozitivna u visokom postotku i češće završavaju na neonatološkim odjelima, zahtijevaju produženu bolničku skrb i praćenje - rekla je. 

Naglasila je i kako se i kod muškaraca virus može naći u testisima i ejakulatu, što može utjecati i na plodnost. 

- U isto vrijeme, do sada dostupne studije o cijepljenju, ne pokazuju ništa od toga. Sve ono što se pokušava plasirati, iz meni vrlo nejasnih razloga, što je nedopustivo, da cijepljenje utječe na sterilnost kod muškaraca i žena i njihovo reproduktivno zdravlje, za to nema nikakvih pokazatelja. Dok jasnih pokazatelja ima da sama bolest utječe na reproduktivno zdravlje - poručila je.