Usporio je rast BDP-a

Zahvaljujući ponajviše rastu investicija te osobne i državne potrošnje, hrvatsko gospodarstvo poraslo je u trećem tromjesečju za 2,3 posto na godišnjoj razini, već 19. kvartal zaredom, no znatno sporije nego u prethodnom kvartalu. Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je četvrtak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u trećem tromjesečju realno porastao za 2,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

To je već 19. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, ali znatno sporije nego u prethodnom tromjesečju, kada je rast iznosio 3,6 posto.

Rast BDP-a na godišnjoj razini od 2,3 posto je najsporiji rast od posljednjeg kvartala 2020. godine, kada je gospodarstvo palo pod utjecajem koronakrize.

Rast potrošnje i investicija

Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u trećem kvartalu za 1,9 posto na godišnjoj razini, znatno sporije u odnosu na prethodno tromjesečje, kada je rast iznosio 4,0 posto.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, za 7,5 posto, brže u odnosu na 4,9 posto u prethodnom kvartalu.

RAST, ALI SPORIJI Plenković se hvali BDP-om: U sedam smo najbrže rastućih u ovoj godini, brži od prosjeka EU

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, za 7,5 posto, brže u odnosu na 4,9 posto u prethodnom kvartalu.

Državna potrošnja porasla je za 3,8 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala 3,3 posto.

Uvoz roba i usluga uvećan je, pak, za 2,4 posto, znatno više u odnosu na 0,1 posto u prethodnom kvartalu.

Pritom je uvoz roba povećan za 0,3, a usluga za 12,7 posto.

Izvoz roba i usluga pao je, pak, u proteklom tromjesečju za 1,1 posto na godišnjoj razini, nakon rasta od 0,7 posto u prethodnom kvartalu.

Pritom je izvoz roba porastao za 1,4 posto, dok je izvoz usluga pao za 4,6 posto.

Rast i dalje brži od prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u trećem tromjesečju poraslo 2,6 posto na godišnjoj, a 0,3 posto na kvartalnoj razini.

Tako je rast domaćeg gospodarstva na godišnjoj razini i dalje znatno brži u odnosu na prosjek u Europskoj uniji (EU).

Eurostat je nedavno objavio da je u trećem tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, poraslo za 0,3 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini poraslo za 1,5 posto.

Gospodarstvo eurozone je, pak, u tom tromjesečju poraslo 0,2 posto na kvartalnoj, a 1,3 posto na godišnjoj razini.

Plenković: Blago očekivano usporavanje, ali rast BDP-a i dalje među najvišima u EU

Blago usporavanje rasta BDP-a u trećem kvartalu je očekivano, ali BDP u Hrvatskoj i dalje raste po stopama najvišima u Europskoj uniji, rekao je u četvrtak na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je četvrtak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u trećem tromjesečju realno porastao za 2,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To je 19. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, ali sporije nego u prethodnom tromjesečju kada je rast iznosio 3,6 posto.

"To je blago očekivano usporen rast u odnosu na isti kvartal godinu ranije, no to je već 19. kvartal zaredom u kojem se bilježi pozitivna stopa kretanja BDP-a", rekao je Plenković.

Istaknuo je da je Hrvatska jedna od samo pet zemalja EU-a koja ostvaruje neprekidan trend rasta BDP-a od početka 2021. godine, uz Belgiju, Bugarsku, Cipar i Rumunjsku. 

"I ovim rastom u trećem kvartalu Hrvatska ostaje među onim državama čiji gospodarstvo raste po najbržim stopama u EU. Rast BDP-a Hrvatske u trećem kvartalu je osjetno viši nego stopa rasta BDP-a cijele Europske unije koja će biti na razini od 1,6 posto, a na razini europodručja 1,4 posto, rekao je Plenković. 

"Nastavljamo našu politiku, lovljena koraka i približavanja prosječnoj razvijenosti niza zemalja koje su godinama prije nas ušle u EU", dodao je.

Najveći doprinos rastu BDP-a u trećem tromjesečju ove godine u odnosu na isto tromjesečje godinu dana ranije, dali su prema njegovim riječima visok rast investicija u fiksni kapital od 7,5 posto, na što je, kako je ocijenio, "itekako utjecala" i provedba Plana oporavka i otpornosti te provedba drugih projekata koji se financiraju proračunskim sredstvima EU-a kao i državnim ulaganjima.

Nastavio se, dodao je, i rast potrošnje kućanstava za 1,9 posto u odnosu na treći kvartal prošle godine. 

Gospodarski rast u trećem kvartalu bio bi veći da nije zabilježen pad izvoza roba i usluga za 1,1 posto, rekao je Plenković i dodao da je to tako prvenstveno zbog pada izvoza usluga, uz jaki rast uvoza usluga, dok je, s druge strane, robni izvozi rastao brže od robnog uvoza.