Prije pet godina u prvom krugu, na izbore je do 16.30 izašlo je 1,24 milijuna birača ili 36,36 posto. 11 kandidata ih je motiviralo jače, ali masovni izlazak se ipak usporio u posljepodnenevnim satima.
NAJNOVIJI PODACI DIP-A
Usporio se dolazak birača, i do 16.30 ih je tek 103.000 više
Masovni odlazak na birališta ipak je usporio tijekom poslijepodneva. Državno izborno povjerenstvo objavilo je kako je do 16.30 sati na birališta izašlo 1,343 milijuna građana, što je 103.000 više nego prije pet godina. U postotku, glasovalo je 38,8 posto od 3,85 milijuna upisanih birača.
POGLEDAJTE VIDEO
Pokretanje videa...
![[SPOTLIGHT] ‘Predsjednik ima važne ovlasti, on je glas svih nas! Zato izađite na izbore’](https://img.24sata.hr/3ghp3m0igyQiVuRlomR8B_9ip8A=/880x587/smart/media/images/2019-50/screen-shot-2019-12-22-at-12-57-15.png)
02:38
Na biralištima u inozemstvu je glasovalo 30.405 tisuća građana od skoro 177.000 koji imaju pravo glasa. Najviše u BiH u kojoj su se u Mostaru stvorile velike gužve. U BiH je glasova 19.389 birača.
UŽIVO REZULTATE IZBORA PRATITE NA:
Podsjetimo, kiša koja lije u cijeloj Hrvatskoj ipak nije obeshrabrila birače koji biraju tko će od 11 kandidata biti predsjednik ili predsjednica Hrvatske. Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva, do 11.30 sati je glasovalo 552.129 birača, što je oko 100.000 više birača nego do istog razdoblja u prvom krugu prije pet godina.
Prije pet godina u prvom krugu predsjedničkih izbora je do 16.30 izašlo je 1,24 milijuna birača ili 36,36 posto. Mogli su birati između četiri kandidata. Da se nastavio trend dolaska većeg dolaska birača od 11.30 sati, trebalo je glasovati oko 300.000 ljudi više, a ovako ih je "tek" 103.000 više u 16.30.
Na predsjedničkim izborima u prvom krugu prije 10 godina izlaznost je do 16 sati je bila 33,87 posto, a na predsjedničkim izborima 2005. godine 42 posto. U arhivi DIP-a nije zabilježeno koliki je odaziv bio na ranijim izborima. Po rezultatima prvog kruga 2000. godine se vidi znatno veći broj birača. Ovi izbori će tako po odzivu birača u prvom krugu biti najmasovniji još od početka stoljeća kada je nakon ere dr. Franje Tuđmana, na čelo Hrvatske zasjeo Stjepan Mesić. Tada je u prvom krugu glasovalo čak 2,5 milijuna građana.
Na zadnjim dvoma predsjedničkim izborima u prvom krugu, između 16.30 kada se puštaju zadnji podaci o izlaznosti i 19 sati kada se birališta zatvaraju glasovalo je nešto više od 10 posto ukupnih birača. To bi u današnjem slučaju značilo dodatnih 385.000 dodatnih birača.
Na izborima prije pet godina, ukupno je glasalo 1,787 milijuna birača u prvome krugu, a prije 10 godina 1,975 milijuna građana.
Najveći skok u Virovitičko-podravskoj
Do 16.30 sati je, u odnosu na izlaznost birača 2014. godine, najveći porast na ovim izborima zabilježen u Virovitičko- podravskoj županiji. Tamo je na današnjim izborima izašlo 21 posto birača više nego prije pet godina. Slijedi Krapinsko-zagorska županija, u kojoj je izašlo 20 posto više birača, a nakon nje Bjelovarsko-bilogorska, u kojoj je na glasanje otišlo 17,7 posto više birača. Na četvrtom je mjestu po porastu izlaznosti Zagrebačka županija s 14 posto više birača na biračkim mjestima, a na petom Grad Zagreb, u kojem je za svog kandidata ili kandidatkinju otišlo glasati 12,6 posto više birača. Izlaznost je gotovo jednaka onoj 2014. godine bila u Požeško-slavonskoj, Zadarskoj, Istarskoj i Međimurskoj županiji. Ni u jednoj od županija, kažu brojke DIP-a, izlaznost nije pala u odnosu na predsjedničke izbore 2014. godine.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
