Ustavni sud udovoljio oporbi i u EU poslao četiri pitanja. Neće se svidjeti Plenkoviću i Turudiću...

Hrvatski Ustavni sud uputio je Europskom sudu četiri pitanja koja će imati dalekosežne posljedice na odnos DORH-a i Ureda europskih tužitelja (EPPO) kod nas, ali i u još 14 država članica koje imaju isto zakonsko uređenje. Radi se o tome da Ustavni sud traži tumačenje Europskog suda kao jedinog mjerodavnog o tome može li Glavni državni odvjetnik odlučivati kome će pripasti slučaj kada dođe do sukoba nadležnosti.

Tome smo imali priliku svjedočiti u dva slučaja koja su digla veliku političku prašinu i izazvala potpuno različita tumačenja. Prvi je slučaj Vilija Beroša i ostalih optuženih u Aferi mikroskopi. Kada su uhićeni u studenom prošle godine, prvo je u akciju krenuo Uskok, a onda se pokazalo da je i EPPO paralelno već skupio niz dokaza i krenuo u svoju istragu. EPPO je išao i šire, na Hrvoja Petrača i sinove jer su imali ključne dokaze iz tajne WhatsApp grupe u kojoj su komunicirali o mitu i namještenim nabavama. Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić koji po hrvatskom zakonu odlučuje kome će pripasti slučaj, oduzeo ga je EPPO-u i prepustio Uskoku. Ključ je bio da za tri kupljena mikroskopa na namještenim natječajima nije korišten europski novac, nego iz hrvatskog proračuna, dok je bolnica u Splitu gdje su htjeli namjestiti natječaj za mikroskop koji se kupuju europskim novcem – odbila mikroskop kakav je nudio Saša Pozder. 

Drugi slučaj je Afera Geodezija, odnosno njen krak u kojem se novac Ministarstva kulture slijevao za snimanje oštećenih zgrada, a profesori su ga izvlačili lažnim fakturama i namještenim natječajima. Tu je premijer Andrej Plenković direktno tražio od DORH-a da Uskok preuzme taj slučaj u resoru njegove ministrice Nine Obuljen Koržinek, ali niti glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek niti Turudić nisu premijeru uvažili želju i uopće nisu pokrenuli pitanje sukoba nadležnosti. Ključ je da su ostala tri sporna projekta preko koje se na Geodeziji izvlačio novac europski novac, a i Obuljen Koržinek je prvo planirala financirati snimanja EU novcem, ali je od tog odustala. Slučaj je ostao EPPO-u jer je sve neodvojivo povezano. 

Nakon slučaja Beroš, 33 oporbena zastupnika predvođeni Uršom Raukar Gamulin iz Možemo su zatražila da Ustavni sud odluči je li hrvatska implementacija Uredbe o EPPO-u u s skladu s Ustavom. Argumentirali su da ne može Glavni državni odvjetnik odlučivati o tome, nego bi trebao sudu. Također, problematizirali su što se protiv odluke Glavnog državnog odvjetnika ne može uložiti žalba. EPPO također smatra da hrvatska to nije dobro uredila, ali Vlada smatra da je DORH neovisno pravosudno tijelo, da je tako uređeno u još 14 zemalja i ne želi mijenjati odredbu. Turudić se također slično očitovao, ali je sporio uopće da Ustavni sud može poslati takav zahtjev Europskom sudu. On smatra da se može uložiti žalba na podnošenje rješenja o provođenju istrage.

 
Velika većina ustavnih sudaca, uključujući i predsjednika Miroslava Šeparovića ipak nije uvažila te argumente i poslali su Europskom sudu zahtjev da im odgovori na četiri pitanja. Iz ta četiri pitanja se vidi da baš i nemaju povjerenja da je Glavni državni odvjetnik neovisno pravosudno tijelo. U bitnome ta četiri pitanja na koja treba odgovoriti Europski sud glase: 

1. U situaciji kada nastane sukob nadležnosti između EPPO-a i državnog tužiteljstva traži li EPPO uredba da o tom sukobu odlučuje isključivo tijelo sudbene vlasti? I to kao  nepristrana instanca koja može Sudu EU uputiti zahtjev za prethodnim tumačenjem kako bi on u konačnici riješio sukob?

2. Ako Uredba dopusta da sukob nadležnosti između EPPO-a i tužiteljstva rješava i neko pravosudno tijelo koje nije tijelo sudbene vlasti može li to biti tijelo koje samo sudjeluju u sukobu nadležnosti kao što je to u Hrvatskoj?

3. Ako Uredba dopusta da o sukobu nadležnosti odlučuje tijelo koje nije tijelo sudbene vlasti (sud) mora li to tijelo zadovoljavati neki EU standard nezavisnost i nepristranosti?

4. Predstavlja li Glavni državni odvjetnik Hrvatske pravosudno tijelo koje zadovoljava EU standard nezavisnosti i nepristranosti?

Odgovor na ova četiri pitanja će biti ključna o tome hoće li i Hrvatska i još 14 zemalja prepustiti sudovima odluku o sukobu nadležnosti ili će ostaviti to Glavnom državnom odvjetniku.