Uzrok kornatske tragedije: Izgorjeli zarobljeni plinovi

Branko Ivić, šibenski županijski istražni sudac koji vodi istragu o kornatskoj tragediji, u petak je objavio nove rezultate istrage. Provedenim vještačenjem su utvrdili da je na Kornatu 30. kolovoza došlo do fenomena poznatog kao "izgaranje nehomogene plinske smjese". To je bio primaran uzrok stradavanja vatrogasaca. Plinska smjesa nastala je kao rezultat višesatnog požara koji je do trenutka stradavanja vatrogasaca poharao područje od uvale Vrulje do uvale Šipnate, u duljini većoj od 6,5 kilometara. Pritom su kao produkt izgaranja nastali plinovi i pare vodika, metana, etana, ugljikova monoksida, metanola i drugih. Nošeni vjetrom, ti su plinovi prešli najviše kote brda Veli vrh i ostali "zarobljeni" u klancu te su se tu s vremenom akumulirali. U toj fazi požar je, kako se navodi u priopćenju, vjerojatno imao karakteristike tzv. eruptivnog požara te je u svom širenju uzbrdo vrlo brzo stigao do akumuliranih plinova i para u klancu iznad uvale Šipnate te ih zapalio. Temperatura izgaranja može iznositi više od 1200 Celzijevih stupnjeva. Vještačenjem su utvrdili da su vatrogasci najprije bili izloženi djelovanju vrućih plinova, nakon čega je došlo do gorenja tzv. sekundarnih izvora, odnosno vegetacije, vatrogasne opreme i odjeće. Takvi požari zabilježeni su u Australiji 2003. i na Korzici 2000.
Helikopter, kako je istaknuto u priopćenju istražnog suca Branka Ivića, koji je kritičnog dana vatrogasce prevozio na Kornat, nije bio ni u kakvoj uzročno-posljedičnoj vezi sa stradavanjem vatrogasaca, nije bilo nikakvih eksplozija zaostalih eksplozivnih naprava - granata ili mina, a nije bilo ni izgaranja fosfora što se nakon tragedije i tijekom istrage u javnosti navodilo kao mogući uzrok stradavanja vatrogasaca.
Požar na otoku Kornatu bio je 30. kolovoza prošle godine. U njemu je život izgubilo 12 vatrogasaca iz Šibenika, Vodica i Tisnog, a tragediju je preživio jedino vatrogasac Frane Lučić.