Većina stadiona će propasti jer su izgrađeni za potrebe EP-a

Svi se nadaju da će biti nova Barcelona. I da će također uživati u pozitivnim učincima koje organizacija jednog velikog natjecanja ima na grad ili zemlju domaćina, kao što je bio slučaj s Barcelonom i organizacijom Olimpijskih igara 1992. godine. Barcelona je nakon Igara procvjetala, postavši jednom od najjačih svjetskih turističkih destinacija. Ukrajinci i Poljaci i sami su vjerovali u taj san, no već i prije početka organizacije nogometnog Europskog prvenstva postali su svjesni da će nakon Eura biti veliki gubitnici. Uvijek se postavlja pitanje mogu li politički i društveni benefiti organizacijom jednog takvog sportskog spektakla opravdati ekstravaganciju izgradnje ekonomski neodrživih projekata. Pogotovo država, koje su i prije dobivanja domaćinstva ekonomski stajale u zadnjem redu.

- Ovo će biti naše prvo i zadnje veliko natjecanje. Samo što ćemo zbog Eura ispaštati generacijama - kažu Ukrajinci.

Poljaci i Ukrajinci su na Euro zajedno potrošili 39 milijardi dolara. Vjerovali su da će izgradnjom infrastrukture, cesta i željeznica, hotela, zračnih luka i stadiona pokrenuti ekonomiju. No ništa se od toga nije dogodilo. Najveći razlog je korupcija i netransparentnost. Obje države domaćini za većinu projekata vezanih uz Euro uglavnom nisu imale natječaj. Tu odluku su pravdali predugom i nepotrebnom birokratskom procedurom. Za projekte kod kojih je natječaj postojao, problem je bio taj što su se tvrtke borile samo za ugovore, a nisu razmišljale o ekonomskoj isplativosti projekta. Zbog toga su ponudile male troškove izgradnje kako bi dobile posao, ali u konačnici su nagomilale ogromne gubitke u visini 400 milijuna eura. Čak tri najveće graditeljske tvrtke u Poljskoj proglasile su bankrot.

- Atena je 2004. nakon Olimpijskih igara bila u minusu četiri milijarde dolara. Gubici Poljske i Ukrajine se procjenjuju na šest do osam milijardi dolara. Ali ne zajedno, nego za svaku državu posebno - rekao je Anatoli Baronin, nezavisni analitičar iz Kijeva.

Zbog korupcije su propali mnogi projekti. Ukrajina i Poljska najviše su novca uložile u oživljavanje prometne infrastrukture, plan je bio izgraditi više od 2000 kilometara autocesta, isto toliko brzih cesta, i 3000 kilometara željeznice. Sav novac je potrošen, a nije ostvareno ni 50 posto zacrtanog plana.

>>> Više u 24sataExpressu!