Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
261 komentara

Veliki preokret: SDP je nakon četiri godine ispred HDZ-a!

Da su se parlamentarni izbori održali odmah nakon predsjedničkih, SDP bi zaokružilo najviše birača - 27,8 posto. To je gotovo 3 postotna boda više nego u prosincu (25,2 posto)...

Foto: PIxsell
261 komentara

Tjedan dana nakon predsjedničkih izbora RTL ekskluzivno, u suradnji s Promocijom plus, donosi novi CRO Demoskop za siječanj.

Nakon predsjedničkih izbora, na kojima je pobijedio Zoran Milanović, ušli smo u godinu u kojoj se održavaju i parlamentarni izbori. RTL vam, u suradnji s Promocijom plus, ekskluzivno donosi prve ovogodišnje rezultate CRO Demoskopa. 

SDP ispred HDZ-a

Nakon pune četiri godine vodstva HDZ-a, prvi izbor građana u siječnju je - SDP. Da su se parlamentarni izbori održali odmah nakon predsjedničkih, SDP bi zaokružilo najviše birača - 27,8 posto. To je gotovo 3 postotna boda više nego u prosincu (25,2 posto), a više od 10 u usporedbi s prošlogodišnjim siječnjem kada je SDP bio na tek 16 posto.

Foto: RTL

HDZ je od prosinca pao za pola postotnog boda, a zbog rasta SDP-a, vladajuća stranka pala je na drugo mjesto s 26,9 posto potpore (prosinac 2019. - 27,3 posto). Iako je prednost SDP na razini statističke pogreške, ovo je prvi put da stranka koju vodi Andrej Plenković nije relativni pobjednik. Posljednji put SDP je na prvom mjestu bio početkom 2016., kada je predsjednik HDZ-a bio Tomislav Karamarko. Treći izbor, umjesto liste Mislava Kolakušića, ponovno je - Most, stranka koja je podržala Miroslava Škoru. Bira ih 5,6 posto ispitanika, no u odnosu na prosinac (6,2 posto) i tu je vidljiv pad.

Hrvatski suverenisti ispred HSS-a i NL Mislava Kolakušića

Škoru su podržavali i Hrvatski suverenisti koji su u studenom udruženi u političku stranku. Bilježe rast u odnosu na prosinac i sada su na 3,9 posto (prosinac 2019. - 3,2 posto). HSS, koji planira na parlamentarne izbore izići sa SDP-om, bilježi blagi pad - bira ih 3 posto ispitanika (prosinac 2019. - 3,1 posto). Istu potporu ima Nezavisna lista Mislava Kolakušića (siječanj 2020. - 3 posto, prosinac 2019. - 6,6 posto), no tu je vidljivo da se nakon predsjedničkih izbora potpora toj listi prepolovila.

Foto: RTL

Sličnu potporu, čak i sličan rast od pola postotnog boda bilježi i Živi zid (siječanj 2020. - 2,1 posto, prosinac 2019. - 1,5 posto) i stranka njihova bivšeg člana Ivana Pernara (siječanj 2020. - 2 posto, prosinac 2019. - 1,5 posto). Ispod toga, uz nastavak trenda pada je i HNS, stranka koja je u vladajućoj koaliciji i koja najavljuje samostalan izlazak na parlamentarne izbore iako su na 1,7 posto (prosinac 2019. - 2 posto).

Trend pada nastavlja i stranka zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. Stranka vladajuće koalicije, ali i stranka koja je podržala Grabar-Kitarović na izborima, sada je na 1,4 posto (prosinac 2019. - 1,7 posto). IDS je nešto ispod toga, 1,3 posto (prosinac 2019. - 1,4 posto), baš kao i stranka Pametno (prosinac 2019. - 1,1 posto).

HSLS (siječanj 2020. - 0,8 posto, prosinac 2019. - 0,7 posto) s novim vodstvom blago raste, ali su i dalje ispod 1 posto. Baš kao i HSU (siječanj 2020. - 0,7 posto, prosinac 2020. - 1 posto), stranka koja također namjerava na izbore sa SDP-om, no ta stranka bilježi blagi pad. Isti rejting imaju i Neovisni za Hrvatsku (siječanj 2020. - 0,7 posto, prosinac 2019. - 0,7 posto).

Neodlučnih gotovo 13 posto

Ispod jedan posto su još dvije stranke s lijevog spektra: Start (siječanj 2020. - 0,7 posto, prosinac 2019. - 0,6 posto), i Glas (siječanj 2020. - 0,5 posto, prosinac 2019. - 0,6 posto). Ostalih je 3,7 posto (prosinac 2019. - 3,1 posto), a nezanemariv je postotak neodlučnih - gotovo 13 posto (siječanj 2020. - 12,9 posto, prosinac 2019. - 12,5 posto).

Foto: RTL

Sve su ovo znakoviti podaci uoči zbijanja redova za parlamentarne izbore za koje se SDP, na krilima pobjede Zorana Milanovića, već ozbiljno sprema. Točan tajming izbora ovisi prije svega o HDZ-u, a znamo da bi se uskoro u toj stranci trebali održati i unutarstranački izbori, a sve su glasniji Plenkovićevi kritičari.

Na listi najpozitivnijih Milanović smijenio Plenkovića

U prosincu je na vrhu liste najpozitivnijih političara bio premijer Andrej Plenković, a u siječnju ga je s vrha smijenio prošlog tjedna izabrani predsjednik Republike Zoran Milanović.

Čak dvostruko više ispitanika nego u prosincu smatra da je Zoran Milanović najpozitivniji političar - 16,7 posto (prosinac 2019. - 8,3 posto). Na drugom je mjestu premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković, tako misli 14,3 posto ispitanika, s time da i on bilježi rast preko tri postotna boda u odnosu na prosinac (11,2 posto).

Foto: RTL

Pad, nešto ispod postotnog boda, vidljiv je kod Miroslava Škore koji je najavio osnivanje nove političke platforme. Njega kao najpozitivnijeg političara vidi 6,7 posto ispitanika (prosinac 2019. - 7,4 posto). Tek iza njega je, formalno još uvijek predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Ona bilježi pad od čak pet postotnih bodova u odnosu na prosinac, sada ju pozitivno ocjenjuje manje od 4 posto ispitanika (siječanj 2020. - 3,6 posto, prosinac 2020. - 8,7 posto). Usporedbe radi početkom prošle godine šesterostruko više ispitanika tako ju je ocjenjivalo.

U top deset prvi je put ušao i Dario Juričan s 2,7 posto. Nešto manje ima europarlamentarac Mislav Kolakušić (2,4 posto), od prosinca se doslovno prepolovio broj ispitanika koji ga pozitivno ocjenjuju (prosinac 2019. - 4,8 posto). Istodobno je više onih koji čelnika Mosta, Božu Petrova pozitivno ocjenjuje (siječanj 2020. - 2,2 posto, prosinac 2019. - 1,3 posto), a raste pozitivan doživljaj i Ruže Tomašić (siječanj 2020. - 2 posto, prosinac 2019. - 1,4 posto).

POGLEDAJTE VIDEO Bernardić u suzama: 'Jedan od najljepših trenutaka u životu'

Na začelju ljestvice su ministar financija Zdravko Marić (siječanj 2020. - 1,3 posto, prosinac 2019. - 2,1 posto), Dalija Orešković (siječanj 2020. - 1,2 posto, prosinac 2019. - 0,7 posto), a zadnji, deset je Davor Bernardić, predsjednik stranke s najvišim rejtingom koji bilježi pad pozitivnog doživljaja (siječanj 2020. - 1,2 posto, prosinac 2019. - 1.8 posto). Da je najpozitivniji - Nitko izjasnilo se nešto manje ispitanika, ali i dalje nezanemarivih 16,9 posto. Ostalih je 4,7 posto, ne zna 15,7.

Andrej Plenković na vrhu liste najnegativnijih političara

Na listi najnegativnijih političara, kao i u prosincu, na vrhu je Andrej Plenković. Tako misli 21,6 posto ispitanika, postotni bod više nego prošlog mjeseca (prosinac 2019. - 21,1 posto). No, veliki skok negativnog doživljaja vidljiv je kod gradonačelnika glavnog grada. Milana Bandića dvostruko više ispitanika nego u prosincu smatra najnegativnijim političarom, više od 10 posto (siječanj 2020. - 10,1 posto, prosinac 2019. - 5 posto).

Foto: RTL

Slično kao i izabranog predsjednika Zorana Milanovića (siječanj 2020. - 10 posto, prosinac 2019. - 14,5 posto) koji je doduše za gotovo 5 postotnih bodova smanjio negativni doživljaj kod ispitanika. Istodobno raste broj onih koji smatraju da je Milanovićev nasljednik u SDP-u - najnegativniji. Davora Bernardića tako vidi 4,2 posto ispitanika (prosinac 2019. - 3 posto).

Kolinda Grabar-Kitarović kao da je nestala iz fokusa, pa dok smo vidjeli da je manje onih koji ju pozitivno ocjenjuju, tako je čak trostruko manje onih koji ju negativno ocjenjuju (siječanj 2020. - 3,5 posto, prosinac 2019. - 9,6 posto).

U fokus je zato došao Milijan Brkić (siječanj 2020. - 2,9 posto, prosinac 2019. - 0,3 posto) koji se u drugom krugu aktivirao oko njezine kampanje, ali odmah i najavio mogućnost da se kandidira za šefa HDZ-a. U odnosu na prosinac značajno više ispitanika, gotovo 3 posto, negativno ga ocjenjuje. Gordan Jandroković je na istome (siječanj 2020. - 2,4 posto), a u top deset negativaca je i, već godinama u politici neaktivni, Ivo Sanader (siječanj 2020. - 2,3 posto, prosinac 2019. - 0,8 posto).

POGLEDAJTE VIDEO

U nepoželjnom su društvu i Gordan Maras (siječanj 2020. - 1,8 posto, prosinac 2019. - 1,7 posto) i Milorad Pupovac (siječanj 2020. - 1,5 posto, prosinac 2019. - 2,4 posto), a da su svi političari negativni smatra nešto manje ispitanika - 7,8 posto. Ostalih je 3,1, ne zna 17,8 posto.

Ocjene Sabora i Vlade

I za kraj ocjena građana: nakon što su na izborima prošlog tjedna poručili da žele promjene na Pantovčaku ocjena Vladi u zadnjoj godini mandata je blago viša - 2.26 (prosinac 2019. - 2,23 posto), a raste i prosječna ocjena rad Sabora - nešto preko 2 (siječanj 2020. - 2,03 posto, prosinac 2019. - 1,93 posto) što bi značilo da građani smatraju da je najbolje kada - ne rade jer su zastupnici na stanci od sredine studenog a tek se idućeg tjedna vraćaju u klupe.

Napomena: Istraživanje je provela agencija PROMOCIJA PLUS od 7. do 11. siječnja 2019. CATI metodom (telefonski) na uzorku od 1300 punoljetnih građana Republike Hrvatske.

Standardna pogreška uzorka iznosi +/- 2,77 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message