Obavijesti

News

Komentari 0

Veljača je bila najtoplija dosad, temperature mora rekordne

Veljača je bila najtoplija dosad, temperature mora rekordne

Prosječna globalna temperatura površine mora u veljači 2024. iznosila je 21.06 Celzijevih stupnjeva i najviša je u bilo kojem mjesecu u evidenciji podataka, čak i od one iz kolovoza 2023. – za  0.08°C

VIDEO

Trend zatopljenja se nastavlja pa je veljača 2024. bila globalno najtoplija zabilježena, a globalne temperature morske površine bile su rekordno visoke, priopćio je u četvrtak Copernicus, sastavni dio svemirskog programa Europske unije zadužen za planet i njegov okoliš.

Protekla veljača je za 0.81 Celzijevih stupnjeva toplija od prosjeka za veljaču u posljednjih trideset godina i 1.77°C toplija od procjene prosjeka veljače u drugoj polovici 19. stoljeća, koju meteorolozi uzimaju kao predindustrijsko razdoblje za usporedbu kretanja zatopljenja.

Međutim, ističe Copernicus, kada se veljača 2024. promatra samo za Europu, temperature zraka su veće čak za 3.30°C od prosjeka za veljaču u posljednjih trideset godina (točnije, 1991.- 2020.).

VIDEO Globalno zatopljenje: U Japanu trešnje već cvjetaju, a do proljeća je još mjesec dana
VIDEO Globalno zatopljenje: U Japanu trešnje već cvjetaju, a do proljeća je još mjesec dana

Ovo je deveti mjesec zaredom koji je bio najtopliji zabilježen za taj mjesec u godini na svjetskoj razini, navodi se.

"Koliko god ovo izgledalo izvanredno, zapravo nije iznenađujuće jer kontinuirano zagrijavanje klimatskog sustava neizbježno dovodi do novih temperaturnih ekstrema. Klima reagira na stvarne koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi pa, osim ako ih ne uspijemo stabilizirati, neizbježno ćemo se suočiti s novim globalnim temperaturnim rekordima i njihovim posljedicama”, objasnio je direktor Copernicus službe za klimatske promjene Carlo Buontempo.

Prosječna globalna temperatura površine mora u veljači 2024. iznosila je 21.06 Celzijevih stupnjeva i najviša je u bilo kojem mjesecu u evidenciji podataka, čak i od one iz kolovoza 2023. – za  0.08°C.

Za razliku od globalne, europska zimska temperatura – prosječna temperatura za mjesece prosinac, siječanj i veljača zajedno – imala je i toplijih presedana. Ovo je bila druga najtoplija zabilježena zima nakon one 2019./2020., s 1.44 °C iznad prosjeka za posljednjih trideset godina.

VIDEO U BiH je tako toplo da je skijalište postalo blatna kaljuža
VIDEO U BiH je tako toplo da je skijalište postalo blatna kaljuža

Veljača 2024. bila je vlažnija od prosjeka u Europi. Vjetar i obilne padaline povezane s nekoliko oluja uzrokovale su veliku štetu i poremećaje u dijelu Europe, ali su istodobno većina mediteranskih zemalja, dijelovi Balkana, Turske, Islanda i sjeverne Skandinavije bili sušniji od prosjeka, kaže se.

Opseg arktičkog morskog leda bio je 2 posto niži od prosjeka, i premda je posljednjih godina znao biti i do 6 posto niži, on je znatno ispod vrijednosti zabilježenih tijekom 1980-ih i 1990-ih godina, napominju iz Copernicusa.

Intenzitet i učestalost jakih oborina eksponencijalno rastu s globalnim zagrijavanjem

Intenzitet i učestalost ekstremnih oborina eksponencijalno rastu s globalnim zagrijavanjem, što znači da periodi s iznimno obilnim kišama, koji mogu rezultirati katastrofalnim poplavama postaju sve češći i intenzivniji kako se planet zagrijava, a posljedice bi mogle biti puno gore nego što smo očekivali, pokazali su rezultati istraživanja znanstvenika Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime (PIK).

Da bi predvidjeli kakve će biti posljedice klimatskih promjena znanstvenici koriste klimatske modele, no pokazalo se da su ti najsuvremeniji klimatski modeli znatno podcijenili u kolikoj se mjeri ekstremne količine oborina povećavaju pod utjecajem globalnog zatopljenja. To znači da bi se ekstremne količine oborina mogle povećavati puno brže nego što to predviđaju klimatski modeli.

"Naše istraživanje ukazuje na to da bi posljedice mogle biti puno gore nego što smo isprva mislili", kazao je jedan od autora studije, Anders Levermann s Potsdamskog instituta. "Ekstremne kiše bit će jače i češće i društvo se na to mora pripremiti", dodao je.

"Naša je studija potvrdila da se intenzitet i učestalost ekstremno obilnih oborina eksponencijalno povećavaju s globalnim zatopljenjem", objašnjava Max Kotz, glavni autor studije objavljene u časopisu Journal of Climate.

U svojem istraživačkom radu znanstvenici su uspoređivali simulacije brojnih klimatskih modela s povijesnim promatranjima promjena. Koristili su se tehnikama koje su im omogućile da filtriraju koje su to promjene povezane s emisijama stakleničkih plinova, a za njih su odgovorni ljudi, a koje nisu.

"Naša studija potvrđuje da se intenzitet i učestalost obilnih kiša eksponencijalno povećavaju sa svakim pojačanjem globalnog zatopljenja", rekao je Kotz, dodavši kako su analize pokazale da na te promjene najviše utječe porast temperatura, a ne i ostali čimbenici poput vjetrova.

Promjene će najteže pogoditi tropske regije i više geografske širine, poput jugoistočne Azije i sjeverne Kanade.   

Fenomen je povezan s činjenicom po kojoj topliji zrak može zadržavati više vodene pare.

Promjene u učestalosti i intenzitetu dnevnih ekstremnih oborina na kopnu mogu utjecati na društvenu dobrobit, ekonomiju i društvenu stabilnost, s obzirom na njihovu povezanost s poplavama, ali i dostupnost podzemnih voda, a to može rezultirati ljudskim žrtvama i znatnim financijskim gubicima.

"Dobra vijest je da nam ovo saznanje olakšava predviđanje budućnosti kada su posrijedi ekstremne oborine", rekao je Anders Levermann. "No imamo i lošu: bit će još gore nastavimo li poticati globalno zatopljenje emisijama stakleničkih plinova."

 

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 0
VIDEO

Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.
FELJTON: ČERNOBIL, 4. DIO

Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.

Oni koji su bili izloženi manjim radijacijama umirali su u godinama nakon i to od akutnih bolesti ili od raka. Katastrofom u Černobilu pogođeni su milijuni ljudi koji su osjetili posljedice izloženosti zračenju

Spasio tisuće, na kraju se ubio: Uništili snimke koje je ostavio
FELJTON: ČERNOBIL, 5. DIO

Spasio tisuće, na kraju se ubio: Uništili snimke koje je ostavio

Valerij Legasov je tvrdio da je vlast tajila greške u dizajnu reaktora, ali i prethodne nesreće u drugim elektranama. Dvije godine nakon černobilske katastrofe se objesio
VIDEO Skupocjenim BMW-om troje mladih sletjelo s ceste u Zagrebu: 'Odletjela je guma'
KAOS U ZAGREBU

VIDEO Skupocjenim BMW-om troje mladih sletjelo s ceste u Zagrebu: 'Odletjela je guma'

ZAGREB - Više mladih sudjelovalo je u lakšoj prometnoj nesreći sa skupocjenim BMW-om M2 oko 18:30 sati na Zagrebačkoj aveniji. Kako javlja naša čitateljica, vozač je nakon nesreće skinuo registrarske oznake na kojima piše 'ZG WANTED', a dodaje i da mu je odletjela desna stražnja guma. "Ugrozio je ostale sudionike u prometu u skupocjenom autu", kaže nam. Iz policije su nam potvrdili kako imaju informacija o nesreći, te kako nema ozlijeđenih osoba nego je nastala materijalna šteta.