Premijer Andrej Plenković je na početku sjednice Vlade komentirao i vijest da je Hrvatska u crvenom prema novoj karti ECDC-a i rekao kako je to očekivano. Vlada je na sjednici usvojila i nove mjere za obnovu
SJEDNICA VLADE
Plenković: Zadovoljni smo s turističkom sezonom. Ušli smo u crveno, to je bilo i očekivano
Uz informacije o aktualnom stanju vezanom za koronavirus te potres, Vlada će na sjednici dati i informaciju u vezi s popisom stanovništva, kućanstava i stanova koji će se, u dvije faze, u Hrvatskoj provesti od 13. rujna do 17. listopada.
POGLEDAJTE VIDEO: Sjednica Vlade
Na početku sjednice Vlade se obratio premijer Andrej Plenković. Zaželio je uspješnu školsku godinu učenicima, nastavnicima i profesorima.
- Za razliku od prošle godine, sada imamo cjepivo i nadamo se da će i element osobne odgovornosti i budnosti nastavnika i profesora osigurati da se škola odvija što dulje po modelu A - rekao je.
Zadovoljan turističkom sezonom
Osvrnuo se i na turističku sezonu i poručio kako su zadovoljni.
- U financijskom smislu, najinteresantniji dio sezone smo omogućili da se ona odvija bez ikakvih alarma - rekao je. Čestitao je svima u turističkom sektoru, Vladi i Stožeru na naporima koji su uloženi u turističku sezonu.
Netom prije početka sjednice Vlade stigla je i vijest da je Hrvatska crvena prema karti ECDC-a. Plenković je rekao kako je to bilo očekivano.
Što se tiče korona virusa, Plenković je rekao da je najučinkovitiji način zaštite cjepivo.
- Blizu je cijeli proces ljudi koji su završili cijepljenje. Svi koji su to odgađali, učinite to što skorije. Država je učinila sve, cjepiva ima na raspolaganju. Možete se cijepiti bilo kada, bez čekanja i komplikacija. To je najbolji način za zaštitu - rekao je i poručio kako se i dalje treba pridržavati osnovnih mjera - distance, higijene...
U vezi s potporama, premijer je rekao da su očuvali radna mjesta i da nastavljaju s ciljanim mjerama o kojima je ranije izvijestio ministar Aladrović.
- Svi su preduvjeti tu da nakon premoštavanja krize krenemo u ozbiljniji gospodarski rast - rekao je premijer.
O sastanku s bankama
- Imali smo jučer sastanak sa svim predsjednicima uprava banaka u Hrvatskoj, bio je i guverner HNB-a s nama. Znate da prema zakonu postoje dvije vrste prekoračenja. Gotovo 95 posto svih prekoračenja je u režimu prešutnih trenutno. Razlika je i u kamatnoj stopi, odnosno u trošku tog minusa. Jučer smo utvrdili četiri temeljna načela - aspekt socijalne osjetljivosti je prvi. Veliki broj sugrađana koristi taj minus i ne smiju biti ugroženi. Drugi je da se temelji na načelu adekvatnog informiranja, svaki potrošač mora znati da prelazi s dopuštenog na prešutni. Administrativni troškovi moraju biti mali za građane i banke, a radimo i na tome da visina efektivne kamatne stope bude da troškovi za građani budu manje. Očekujemo dva koraka - nakon ovog razgovora HNB razmotri kako da ponudi rješenje prema bankama da se povrati tranzicija, a kada vidimo efekte tog prvog koraka, spremni smo ići u zakonske izmjene koje bi zaštitile potrošače - objasnio je Plenković.
O idućeg tjedna kreće i popis stanovništva.
- Uvodimo po prvi puta mogućnost elektroničkog popisivanja, građani sami mogu od 13. do 26. rujna obaviti popisi za sebe i svoju obitelj. Od 27. rujna kreće uobičajeni način popisivanja. Kroz par mjeseci ćemo imati novu sliku Hrvatske 2021. - rekao je.
O obnovi nakon potresa
Potpredsjednik Vlade Tomo Medved izvijestio je u stanju nakon potresa.
- Do 15. rujna ugovorit će se obnova 1500 kuća, a do listopada za još 1500. U postupku obnove ćemo tada imati više od 4000 obiteljskih kuća. Do sad je utrošeno više od 18,5 milijuna kuna - izvijestio je.
Beroš: Sve mlađi bolesnici na respiratoru
Ministar zdravstva Vili Beroš u četvrtak je upozorio da sve mlađi necijepljeni ljudi završavaju u bolnici i na respiratoru u četvrtom valu epidemije covida-19, te iznio podatak da oni zdravstveni sustav dnevno koštaju više od tri milijarde kuna.
"U odnosu na treći val prosječna dob hospitaliziranih niža je za šest godina, dok je prosjek godina bolesnika na respiratoru pao sa 69 na 64 godine", istaknuo je Beroš na sjednici Vlade.
Iznio je i podatak s početka rujna kada je na tjednoj bazi bilo zabilježeno 5360 novodijagnosticiranih covid-pozitivnih osoba, od kojih 81,2 posto nije bilo cijepljeno. Upozorio je i na činjenicu da i dalje 94 posto pacijenata na respiratoru nije cijepljeno.
U kontekstu četvrtog vala istaknuo je i dramatične podatke koje bilježi KBC Split u kojemu se od početka srpnja do danas udio necijepljenih pacijenata na bolničkom liječenju popeo na 93 posto.
U tjednom razdoblju od 30. kolovoza do 5. rujna, 16,6 posto zabilježenih slučajeva odnosio se na djecu, među kojom je najviše oboljelih bilo u dobi od 15 do 18 godina.
U dvotjednom razdoblju, od 23 kolovoza do 5 rujna, sve županije bilježe nove slučajeve ove bolesti, a najviše novooboljelih ima Splitsko-dalmatinska županija, slijedi Grad Zagreb, Zagrebačka i Osječko-baranjska županija.
Usporedio je i kliničke slike trećeg i četvrtog vala istaknuvši da se u ovom valu teža klinička slika i zatajenje disanja razvijaju nešto brže no ranije, te je posljedično bolesnicima ranije potrebna respiratorna potpora.
Izvijestio je i da je u proteklom tjednu Ministarstvo zdravstva započelo s dodatnim angažmanom patronažnih sestara u procesu cijepljenja te da ta mjera već pokazuje prve pozitivne učinke.
"Na području Doma zdravlja Zagreb Zapad, 65 posto kontaktiranih starijih osoba odlučilo se na taj način cijepiti", rekao je Beroš.
Upozorio je i da financijsko opterećenje zdravstvenog sustava uslijed prevencije i liječenja covida dnevno i dalje raste.
"Na dan 3. rujna ti su troškovi iznosili više od tri milijarde kuna. U ovih godinu i pol dana za liječenje covid bolesnika i njihovo bolovanje do sada je izdvojena financijska protuvrijednost nove bolnice KBC-a Rijeka na Sušaku, tj. gotovo milijardu i 170 milijuna kuna", istaknuo je Beroš.
Zaključno s jučerašnjim danom u Hrvatskoj je 51,79 odraslog stanovništva cijepljeno prvom dozom, a drugom 48,59 posto, a delta soj učinkovito ubire bodove koje naivno gubimo među necijepljenima i ignoriranjem potrebnih epidemioloških mjera, upozorio je.
"Još uvijek možemo preokrenuti ovaj negativan trend cijepljenjem i pridržavanjem propisanih mjera", poručio je Beroš.
Božinović: Idući tjedna Stožer će najvjerojatnije produžiti postojeće mjere
Potpredsjednik Vlade Davor Božinović rekao je kako će, kako sada stvari stoje, idući tjedan Nacionalni stožer uglavnom ići s produženjem postojećih mjera, uz naglasak da je najbolje oružje cjepivo koje dokazano i učinkovito štiti od težih oblika bolesti.
"Kako se približava jesen, ljudi će očekivano više boraviti u zatvorenim prostorima i zato je važno da se slijede osnovne protuepidemijske mjere i preporuke HZJZ-a", rekao je Božinović.
Iznio je i podatke od nadzoru provođenja mjera u proteklih tjedan dana, tijekom kojih su inspektori ukupno proveli 15.597 nadzora. Zbog kršenja mjera izdali su dva pisana upozorenja, osam obavijesti o počinjenju prekršaja, devet usmenih rješenja, podneseno je osam optužnih prijedloga i naplaćene su tri novčane kazne.
Usvojili novi program mjera za obnovu
Vlada je u četvrtak usvojila novi program mjera obnove zgrada oštećenih potresom u pet županija kojim su korigirane cijene izvođenja radova zbog rasta cijena na tržištu i produljeni rokovi za predaju zahtjeva iz obnove.
Također, legalnost objekta više nije uvjet za ostvarivanje novčane pomoći za privremenu pomoć i hitne intervencije, rekao je u četvrtak na sjednici Vlade ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Darko Horvat ocijenivši da će se tim izmjenama ubrzati postupak obnove.
U program mjera ugrađeni su rezultati studije u kojoj je provedena preliminarna identifikacija rizičnih geoloških procesa i pojava likvefakcije, vrtača i klizišta, izrađena u suradnji s Rudarsko-geološko- naftnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, kazao je Horvat.
Prema novim mjerama, kod samoobnove obiteljske kuće na području proglašene katastrofe vlasnik obiteljske kuće moći će sam organizirati izradu elaborata i projektne dokumentacije i izvesti radove, a nadzor nad izvedenim radovima i isplatu obavit će Središnji državni ured za stambeno zbrinjavanje.
Također, dodatno su uređeni postupak privremene pohrane stvari i pitanje privremenog skladištenja građevinskog materijala i postupanje s njima.
Jasnije se definiraju sadržaji bitne tehničke dokumentacije u obnovi, završno izvješće nadzornog inženjera i pisana izjava izvođača u izvedbenim radovima te se dodatno uređuju potrebni elementi za sve ključne sudionike u obnovi i produljuju rokovi za podnošenje zahtjeva.
Od sada će, osim za izradu glavnog projekta za rekonstrukciju zgrade, građani moći ostvariti novčanu pomoć za izradu projekta obnove konstrukcije zgrade i projekta za cjelovitu obnovu, a rok za podnošenje tog zahtjeva produžuje se do 31. prosinca 2030.
Rok za predaju zahtjeva za novčanu pomoć za privremenu zaštitu potresom oštećene zgrade produljen je do 31. prosinca 2022., a zahtjev za uklanjanje potresom uništene višestambene, stambeno-poslovne i poslovne zgrade moći će predati do 31. prosinca 2025.
Marić: Manjak u proračunu iznosio devet milijardi kuna
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u četvrtak je na sjednici Vlade izjavio da je manjak u proračunu opće države u prvih šest ovogodišnjih mjeseci iznosio 9 milijardi kuna ili 2,3 posto BDP-a.
Marić se osvrnuo na makroekonomske pokazatelje koji su imali utjecaja na kretanja u državnom proračunu, prije svega na njegovu prihodnu stranu, istaknuvši podatke Državnog zavoda za statistiku o padu BDP-a u prvom tromjesečju na godišnjoj razini za 0,7 posto a zatim u drugom tromjesečju i rekordni rast od 16,1 posto.
Naveo je i da je u prvih pola godine prosječna inflacija mjerena potrošačkim cijenama iznosila 1,2 posto, pri čemu je najveći doprinos njezinom rastu došao od uvozne komponente, odnosno rasta cijena nafte. Također, ukazao je i na povratak broja osiguranika pri Hrvatskog zavodu za mirovinsko osiguranje krajem lipnja na pretpandemijsku razinu, pri čemu je njihov broj bio 1,6 posto veći nego godinu ranije.
Iznio je podatke da su ukupni proračunski prihodi u prvoj polovini ove godine porasli su 22,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 74,1 milijardu kuna, te da su pritom porezni prihodi uvećani 16,9 posto, na 37,5 milijardi.
"S druge strane, rashodi su povećani za 6,9 milijardi kuna ili 8,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine", naveo je ministar financija, dodavši da su tri ključne odrednice tog povećanja - zdravstvo u kojem je značajan dio povećanja rashoda rezultat dogovora s predstavnicima veledrogerija po pitanju svođenja rokova plaćanja na 180 odnosno 120 dana, potom rashodi za zaposlene u skladu s dogovorima sa sindikatima o povećanju plaća, i mirovine zbog indeksacije.
Kako se navodi u polugodišnjem izvještaju o izvršenju državnog proračuna koji je Vlada danas prihvatila, ukupni rashodi državnog proračuna iznosili su 84 milijarde kuna ili 8,9 posto više nego lani.
Rast rashodne strane proračuna prvenstveno je rezultat povećanih izdvajanja za lijekove i pomoćni sanitetski materijal za podmirenje dijela dugovanja prema dobavljačima u iznosu od 1,6 milijardi kuna te povećanog transfera Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u iznosu od 2,7 milijardi kuna.
Na rast rashoda utjecalo je i veće izvršenje ukupnih rashoda za zaposlene za 1,1 milijardu kuna što je rezultat pune primjene kolektivnih ugovora te drugih propisa kojima se reguliraju plaće zaposlenika u državnim i javnim službama.
Također, povećani su rashodi za program mirovine i mirovinska primanja za 812,7 milijuna kuna, od čega rashodi za mirovine u iznosu 389,6 milijuna kuna radi usklađivanja mirovina ostvarenih prema općim i posebnim propisima i prenesenog kumuliranog učinka promjene broja i strukture korisnika mirovina te 423,7 milijuna kuna uslijed isplate jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovina radi ublažavanja posljedica uzrokovanih epidemijom bolesti covid-19, navodi se u izvješću o izvršenju proračuna.
Kako je istaknuo Marić na sjednici Vlade, prema nacionalnoj metodologiji, manjak proračuna opće države u prvom polugodištu iznosio je 9 milijardi kuna ili 2,3 posto BDP-a.
Pritom je manjak državnog proračuna iznosio 9,8 milijardi kuna ili 2,5 posto BDP-a, dok su izvanproračunski korisnici ostvarili višak od milijardu kuna ili 0,3 posto BDP-a, a jedinice lokalne i područne samouprave te županijske uprave za ceste manjak od 175 milijuna kuna ili 0,04 posto BDP-a.
Vlada ovlastila Marića za potpisivanje sporazuma o financiranju s EK
Vlada je u četvrtak ovlastila ministra financija Marića za potpisivanje sporazuma o financiranju između Europske komisije (EK) i Republike Hrvatske u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.
"Temeljem tog sporazuma, Komisija stavlja Hrvatskoj na raspolaganje financijski doprinos u obliku bespovratne financijske potpore u iznosu od 6,3 milijardi eura, što predstavlja oko 12 posto BDP-a iz 2020. i što nas stavlja na sam vrh među zemljama članicama EU", kazao je Marić.
Prosjek EU, kada se gledaju pojedini nacionalni programi oporavka i otpornosti, odnosno omotnice bespovratnih sredstava, iznosio 3,7 posto BDP-a, naveo je.
Što se tiče predfinanciranja, Marić je kazao da će temeljem stupanja na snagu sporazuma o financiranju EK prema RH izvršiti plaćanje predfinanciranja u iznosu od 13 posto financijskog doprinosa ili 818,4 milijuna eura. "Očekujemo tijekom rujna, odnosno listopada ovu uplatu", rekao je.
Zahvalio se svima koji su sudjelovali u pripremi i samo usvajanju Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, napominjući kako je to bio sveobuhvatan i kompleksan posao. Sada slijedi, kako je kazao, još jedna zahtjevnija faza, a to je faza implementacije, odnosno same provedbe.
Iz Mehanizma za oporavak i otpornost državama članicama EU omogućeno je korištenje bespovratnih sredstava i zajmova u ukupnom iznosu od 672,5 milijardi eura za financiranje reformi i povezanih ulaganja kojima se ubrzava oporavak te povećava otpornost gospodarstva.
Hrvatska je 14. svibnja ove godine EK dostavila svoj Nacionalni plan za oporavak i otpornost (NPOO) koji je Komisija 8. srpnja pozitivno ocijenila, a Vijeće EU je 28. srpnja na temelju prijedloga Komisije odobrilo ocjenu plana za oporavak i otpornost.
Time je omogućeno je sklapanje Sporazuma o financiranju između Komisije i RH u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.
Temeljem tog sporazuma Komisija stavlja Hrvatskoj na raspolaganje financijski doprinos u obliku bespovratne financijske potpore u iznosu od 6,3 milijarde eura.
Iznos od 4,6 milijardi eura na raspolaganju je za preuzimanje pravnih obveza do 31. prosinca 2022., a dodatni iznos od 1,7 milijardi eura na raspolaganju je za preuzimanje pravnih obveza od 1. siječnja do 31. prosinca 2023., ovisno o ažuriranju maksimalnog financijskog doprinosa za Hrvatsku koje će se provesti u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/241.
Komisija će Hrvatskoj izvršiti plaćanje predfinanciranja u iznosu od 13 posto financijskog doprinosa ili 818,4 milijuna eura, u roku od dva mjeseca od stupanja na snagu Sporazuma o financiranju, navodi se u obrazloženju odluke Vlade.
Financijski doprinos Komisija isplaćuje u obrocima, koji kao i predfinanciranje mogu biti isplaćeni u jednoj ili više tranši.
Hrvatska može Komisiji dvaput godišnje podnositi zahtjeve za plaćanje financijskog doprinosa nakon što ostvari relevantne dogovorene ključne etape i ciljne vrijednosti utvrđene u vezi s provedbom plana.
Reforme i investicije trebaju se provesti najkasnije do 31. kolovoza 2026. godine, a plaćanja financijskog doprinosa izvršavaju se do 31. prosinca 2026. godine, stoji u obrazloženju odluke Vlade.
Odbijena interpelacija o radu Vlade
Vlada je sa sjednice u četvrtak Hrvatskome saboru predložila odbijanje interpelacije o njezinom radu vezanom uz provedbu Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom, a u izvješću upućenom zastupnicima navela je aktivnosti koje je provela kako bi se sanirale posljedice potresa.
Navevši kako Vlada odbija navode interpelacije 25 SDP-ovih zastupnika da se obnova ne odvija zadovoljavajućom dinamikom, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat istaknuo je kako je, da bi se taj skup i dug proces mogao provesti, ključno i nužno osigurati potrebna financijska sredstva, osobito iz europskih i drugih međunarodnih izvora.
Podsjetio je kako je Hrvatskoj iz Fonda solidarnosti EU za saniranje štete potresom oštećenih zgrada osigurano ukupno 5,1 milijardi kuna pomoći te da joj je krajem prošle godine isplaćen predujam u visini od 668 milijuna kuna.
To je najveći predujam ikad isplaćen za elementarnu nepogodu od godine osnivanja Fonda solidarnosti, 2002. godine, istaknuo je.
Resorna ministarstva i provedbena tijela do sada su objavila 12 javnih poziva za dostavu projektnih prijedloga kojima je, kaže Horvat, zaprimljeno više od 370 projektnih prijedloga te je potpisano više od 200 ugovora ukupne vrijednosti veće od 5,4 milijardi kuna.
Pored toga, dio novca osiguran je iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti u iznosu od 5,9 milijardi kuna, a s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj za projekte obnove potpisan je zajam u vrijednosti od 200 milijuna dolara.
Do 7. rujna Ministarstvo prostornog uređenje graditeljstva i državne imovine zaprimilo je 13.057 zahtjeva za obnovu ili uklanjanje građevina, gradnju zamjenskih kuća, dodjelu novčane pomoći ili oslobođenje od financijskih obveza.
U segmentu hitnih intervencija, Ministarstvo je do sada riješilo 1729 zahtjeva od zaprimljenih 2183, čime je za navedene aktivnosti odobreno više od 60 milijuna kuna, naveo je Horvat.
Mjesečnim isplatama za najamninu zamjenskog stana u Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji obuhvaćeno je 747 osoba, a u Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj županiji 393 osobe te je isplaćeno više 20 milijuna kuna, dodao je.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
