Vlada predstavila demografsku strategiju, demograf kritizirao: 'Nema u njoj konkretnih mjera'

Jedan sam od članova radne skupine, ali Strategiju nisam vidio, poručio je demograf Nenad Pokos nakon što su premijer Andrej Plenković i državna tajnica Ureda za demografiju Željka Josić prezentirali javnosti Strategiju za demografsku revitalizaciju do 2033. 

Ključan je to dokument za budućnost Hrvata, ali iz prezentiranog nismo doznali praktički ništa. Samo općenite ciljeve o preokretu demografskih trendova. Pa u tom pogledu Vlada ima dva strateška cilja. Prvi je izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade, koje se fokusira na dostupno i priuštivo obrazovanje, fleksibilan rad, povećanje naknada za obitelji s malodobnom djecom, priuštivo stanovanje dok je drugi strateški cilj ove Vlade uravnotežena mobilnost stanovništva s naglaskom na povratak Hrvata koji su odselili, suradnju s dijasporom te migracijsku politiku u skladu s potrebama tržišta rada, njihovu integraciju u društvo. Cilj je povećati udio mlađih od 15 godina s 14,3 na 15 posto u 2033. godini, udio rođene djece od strane zaposlenih majki s 80 na 90 posto te smanjiti prosječnu dob napuštanja roditeljskog doma s 33,4 na 29 godina. 

No, kako se to sve planira i postići, kojim mjerama, na prezentaciji se nije čulo. Osim onoga što se već provodi u smislu povećanja rodiljnih i roditeljskih naknada, uvođenja jednosmjenske nastave, izmjena Zakona o radu, izgradnje vrtića, neke nove konkretne mjere nisu prezentirane. Jedino što je istaknuta kao novina je da će majke prilikom odlaska u mirovinu dobivati 12 mjeseci radnog staža po djetetu, umjesto dosadašnjih šest mjeseci. Upravu to općologiju problematizira i demograf Pokos. 

- Čuli smo o mjerama koje se provode, ali smo malo toga čuli o mjerama koje bi se trebale naći u Strategiji, odnosno tih mjera u Strategiji ni nema - kaže.

PROBLEM ZA MIROVINSKO I ZDRAVSTVENO Šuica: 'Starenje stanovništva je najveći demografski izazov'

'Zadani su strateški ciljevi bez konkretnih mjera. Strategiju još nismo ni vidjeli'

Na pitanje nije li apsurdno da netko tko je radio na Strategiji u konačnici pred prezentaciju još uvijek nije vidio finalni dokument, Pokos poručuje kako je u tom pitanju sve rečeno. 

- Nismo očekivali da ćemo biti pozvani na nešto što nismo vidjeli, barem da nismo danas onda to dobili. Po riječima Josić i ostalih koji su govorili, zadani su strateški ciljevi, ali bez konkretnih mjera. Bit će donesen Akcijski plan, možda još neki dokument, ali u ovoj Strategiji konkretnih mjera neće biti. Ali uvijek nam Vlada pred Božić i Novu godinu nešto servira, što se onda ili nikako ne provodi ili u vrlo maloj mjeri. Sjetimo se prije dvije-tri godine onih obećanih tisuća eura za povratnike iz inozemstva, kojih je na kraju bilo oko 150 - istaknuo je.

Kritičan je bio i pred premijerom na sjednici Vijeća za demografsku revitalizaciju naglasivši kako su još 2020. predložili 110 konkretnih mjera. 

- I eto, sad će proći četiri godine u kojima smo imali 90.000 više umrlih nego rođenih, a da smo prije četiri godine donijeli te mjere ne bi imali toliki prirodni pad, možda nam ne bi toliko stanovnika iselilo i možda nam ne bi trebalo da nam toliko stranaca useljava danas - istaknuo je. 

Za to krivi sve vlade podjednako. 

- Niti jedna Vlada od završetka Domovinskog rata nije ništa konkretno napravila. Prvi dokument je donesen 1996., ništa od toga se nije provodilo, sve je bilo lijepo zacrtano, ali se najčešće čulo da nema dovoljno financijskih sredstava. Premijer Plenković sada kaže da novac nije u pitanju - poručio je.

'Ipak je ovo prvi put da postoji snažna politička volja za pristupanje ovoj problematici'

Demograf Anđelko Akrap, s druge strane, naglašava kako je ovo ipak prvi put da prvi čovjek koji vodi državu iznosi snažnu političku volju za pristupanje ovoj problematici. 

'TO NIJE SAMO HRVATSKI PROBLEM' Gordan Jandroković: 'Demografija muči cijeli Europu, konzumerizam je uzeo maha'

- Dokument je iznesen u natuknicama, no bitno je da obuhvaća sve segmente. Poduzetnici, koji su mislili o jeftinoj radnoj snazi, tu snose dio odgovornosti za iseljavanje ljudi, a sada će hrvatsko društvo u cjelini snositi troškove te integracije. Treba promijeniti sadašnji demografski trend, bez obzira tko će vladati zemljom, treba promišljati da je ovo zaista dugoročni strateški problem. Svatko onaj tko preuzima vlast snosi političku odgovornost. Čitava problematika demografske problematike je što se ne shvaća da je to državni problem - kaže. 

Na pitanje imaju li prema ovoj Strategiji sada povjerenje da će Hrvata 2030. biti više nego danas, Akrap je istaknuo da će rezultata biti ako postoji i snažna politička volja. 

- Mislim da su demografski problemi došli do toga da se jednostavno sada moraju riješiti jer se toliko očito reflektiraju na gospodarstvo. Ako se budu mjere provodile, onda će nas biti malo više - kazao je. 

'Sve projekcije pokazuju da će nas biti sve manje. A premijer nam je održao predavanje da moramo biti optimistični'

Pokos se želi voditi porukom koju im je na kraju sastanka uputio premijer. 

- Na kraju današnjeg sastanka premijer nam je održao predavanje kako moramo biti optimistični jer društveni pesimizam ubija ovu zemlju. Sve projekcije svih naših stručnjaka, ne samo naših nego i UN-ovih i Eurostatovih kažu da će nas biti sve manje. Sve četiri simulacije koje smo vidjeli u prezentaciji gospođe Josić pokazuju da će nas biti manje. Prezentirana nam je stopa fertiliteta od 2,1, to je gotovo nemoguće jer gotovo nitko u Europi više nema stopu fertiliteta višu od dva. No, postoje neke nepredvidive okolnosti. Može nam sada doći stotine tisuća Filipinaca, Bangladešana, Nepalaca, Indijaca.. Ali i klimatske promjene mogu te mnogobrojne stanovnike iz zemalja u razvoju nagnati da odsele negdje drugdje, a premijer Plenković kaže da nema klimatski i pejzažno ljepše zemlje u okruženju i da to mnoge privlači u Hrvatsku. Moramo biti optimistični - ironičan je Pokos. 

Mogu mase doseliti, dodao je, ali će Hrvata biti manje. Dakle, sažeto - Hrvatske će biti, ali pitanje je hoće li biti i Hrvata.

Potpredsjednica EK za demografiju Dubravka Šuica navela je kako su demografski izazovi država članica EU vrlo raznoliki pa da tako Hrvatska ima problem s odljevom mozgova, Italija s drastičnim padom nataliteta, Nizozemska sa stambenim zbrinjavanjem na sve veći broj stanovnika... 

- Ali u cijeloj toj raznolikosti dva su horizontalna izazova s kojima se susreću baš sve države - starenje i sve veći nedostatak radno sposobnog stanovništva - kazala je. 

Broj ljudi raste

Broj ljudi na zemlji se upeterostručio od 1900. godine, jako brzo raste u Africi, Aziji, Južnoj Americi, istaknuo je premijer Plenković naglasivši kako su 1900. godine dva od devet stanovnika bila Europljani dok je danas taj broj pao na jedan od 13.

- EU, nažalost, gubi stanovništvo, to nije samo pitanje Hrvatske. Često mislimo da je porast standarda preduvjet za porast nataliteta, a u pravilu se događa suprotno, zemlje s najvećim natalitetom su one najsiromašnije, a najbogatije često imaju vrlo nizak natalitet. Moramo zaustaviti negativne trendove i onda malo po malo ih nastojati kombinacijom različitih politika i demografskih mjera, imigracijskom politikom i stambenom politikom, dovesti u povoljniju situaciju, nego što je sada - dodao je.

Hrvatska je 2001. na jednog umirovljenika imala 3,7 osoba u dobi od 20 do 64 godina, a danas je taj broj pao na 2,6.

- Stoga je održivost mirovinskog sustava usko povezana s demografskom politikom i nije čudo koliko nam posto mirovina ide iz poreza, a ne iz doprinosa - rekao je. 

Od 2016. do danas Vlada je, poručio je premijer, vodila računa o politici prema mladima i obiteljima podsjetivši na sve što su učinili dok je iza njega prezentiran podatak o preokretu trenda od 2019. godine, otkako raste broj doseljenih od iseljenih.

- Cilj je da u 2030. godini naši ljudi kvalitetnije žive i ostaju u Hrvatskoj i da zaustavimo negativne trendove - naglasila je Josić.