Nakon razornog potresa, Vlada će Albaniji putem Donatorske konferencije uputiti milijun eura dok će Venezueli donirati 100.000 američkih dolara. Graničnoj policiji BiH šalje pet termovizijskih kamera
Vlada šalje humanitarnu pomoć Albaniji, Venezueli te BiH
Vlada je u četvrtak na sjednici donijela odluku o upućivanju humanitarne pomoći Albaniji u iznosu od milijun eura i to putem Donatorske konferencije 17. veljače u Bruxellesu, a koju organizira Europska komisija za pomoć toj zemlji nakon razornog potresa koji ju je pogodio krajem studenog prošle godine.
- Katastrofalne posljedice potresa uključuju 51 poginulih, 1000 ozlijeđenih, 14.000 privremeno razmještenih osoba te oštećenja na velikom broju građevinskih objekata i drugu materijalnu štetu - istaknula je državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova, Zdravka Bušić, podsjetivši kako je Vlada odmah nakon potresa na molbu Republike Albanije 28. studenog već uputila humanitarnu pomoć u iznosu milijun kuna.
- Na Donatorskoj konferenciji će, osim država članica EU, sudjelovati i predstavnici drugih država te međunarodnih organizacija i institucija, uključujući UN i Svjetsku banku - rekla je Bušić.
Osim Albaniji, Vlada šalje pomoć i Bosni i Hercegovini za opremanje Granične policije te Venezueli.
Uzimajući u obzir sve veće sigurnosne izazove vezane uz sve vrste prekograničnog kriminaliteta, koje su posebice izražene u južnim dijelovima Federacije BiH, koji graniče sa Republikom Hrvatskom, Vlada BiH šalje pet termovizijskih kamera i 198 kompleta policijske opreme za uspostavljanje javnog reda i mira.
- Provedba ove odluke ne zahtijeva nikakve dodatne troškove na državni proračun za 2020. - istaknula je državna tajnica Bušić.
Obzirom na krizu koja godinama vlada u Venezueli, Vlada i njima šalje humanitarnu pomoć u iznosu od 100.000 američkih dolara (682.623 kune) s namjerom nabave lijekova i osnovnih higijenskih potrepština za građane Venezuele, uključujući i Hrvate koji tamo žive.
- Kriza u Venezueli jedna je od najvećih humanitarnih kriza u svijetu u ovom trenutku. Više od četiri milijuna stanovnika napustilo je zemlju od 2015. uslijed ekonomske i političke nestabilnosti i blokade, a čak 90 posto građana živi u siromaštvu. 2018. inflacija je prešla milijun posto, a kriza je zahvatila i zdravstveni sustav i uzorkovala nedostatak osnovnih lijekova. Od 2016. godine EU je izdvojila više od 90 milijuna za hitnu humanitarnu pomoć - navela je državna tajnica Bušić dodajući kako će se provedba ove odluke osigurati sklapanjem Sporazuma o upućivanju humanitarne pomoći između Ministarstva vanjskih poslova i Caritasa Venezuele.
Plan upravljanja državnom imovinom za 2020.
Vlada je na sjednici donijela i prijedlog Plana upravljanja državnom imovinom za 2020., u kojem je naglašeno sedam posebnih ciljeva. Učinkovito upravljanje nekretninama u državnom vlasništvu provest će se smanjenjem portfelja nekretnina kojim upravljaju Ministarstvo državne imovine i CERP i to putem prodaje, razvrgnuća suvlasničkih zajednica i darovanjem u korist jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Planira se i rast investicijskih projekata za aktivaciju neiskorištene državne imovine putem osnivanja prava građenja, prava služnosti, darovanja, zakupa i dodjele na korištenje. Nadalje, nastojat će se staviti u funkciju nekretnine prenesene na upravljanje Državnim nekretninama.
- Kad govorimo o stanovima, idemo na to da se zadrži ona socijalna kategorija i to sam uspio postići u dogovoru sa županima, gradonačelnicima, načelnicima. Gledamo gdje postoje socijalni slučajevi u kojima je narušeno imovinsko stanje i da se stanovi daju na upravljanje jedinicama lokalne samouprave da se uz pomoć upravo njihovih proračunskih sredstava tim obiteljima adekvatno pomogne i uredi prostor - istaknuo je ministar državne imovine Mario Banožić novinarima nakon sjednice Vlade.
- Stajališta smo da sve ono što se nalazi u nultim zonama, odnosno ono što se komercijalno puno lakše može aktivirati kao državna imovina, ide u zakup, a ne u prodaju. A ono sve što se nalazi izvan tih zona stavlja se na raspolaganje ili zakup ili prodaja, ovisno o zahtjevima koje podnose gospodarski subjekti - dodao je.
Cilj je i nastavak privatizacije trgovačkih društava u državnom vlasništvu i unaprjeđenje upravljanja pravnim osobama od posebnog interesa za državu putem učinkovitog smanjenje portfelja državne imovine kojom upravljaju Ministarstvo državne imovine i CERP, jačanjem efikasnosti poslovanja i praćenje poslovanja trgovačkih društava u državnom vlasništvu. Utvrđivat će se, nadalje, i kriteriji za definiranje pravnih osoba od posebnog interesa za Hrvatsku.
- Kada govorimo o udjelima od posebnog interesa za RH, bit će kvalitetnije praćenje, odnosno postavljanje određenih kriterija kada govorimo o ljudima koji će sjediti u nadzornim odborima i upravnim vijećima. Od sad će ići i srednjoročni planovi izvještavanja čime postižemo da će Vlada, kao vlasnik, postati u tom datom trenutku značajno informiranija i onda možemo brže i reagirati. Težište nam je postaviti kvalitetnije nadzorne odbore i praćenje upravljanja društvom - istaknuo je ministar.
Posljedica toga, naglasio je, da će i dobit na kraju godine biti znatno veća.
- Jedan dio dobiti će reinvestirati sukladno odlukama uprave, ali isto tako će se jedan dio preusmjeriti na neke socijalno održive projekte. Znamo da najveći dio portfelja u državnim tvrtkama koje su od posebnog interesa za RH se odnosi na cestarska društva, na projekte koji ne smiju biti izrazito komercijalni, nego moraju imati socijalnu osjetljivost prema građanima i upravo ćemo tako i postupati - rekao je.
Za one tvrtke koje nisu na popisu posebnog interesa za RH, dodao je ministar, ići će se u daljnju prodaju udjela koji su manji od 25 posto.
- Ostao nam je zadnji natječaj za 30 društava. Sukladno obavezama prema stečajnom mehanizmu, gdje smo imali obavezu 90 društava staviti u prodaju, stavit ćemo posljednjih 30 - istaknuo je.
Plan predviđa i učinkovito upravljanje pokretninama koje su trajno oduzete zbog počinjenja kaznenog djela, harmonizaciju i prijedlog novih propisa, kao i vođenje, standardizirani razvoj i unaprjeđenje sveobuhvatne interne evidencije pojavnih oblika državne imovine kojom upravlja Ministarstvo državne imovine.
- U Saboru je već i Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu gdje nastojimo riješiti dio imovine koja se odnosi na turističke subjekte koji su nastali iz pretvorbe i privatizacije . Time nastojimo aktivirati više od šest milijuna kvadrata u kampovima i 10 milijuna kvadrata ispod turističkih subjekata. Država, osim što će uprihodovati određene prihode u proračun, bit će također i raspodjela prema jedincima lokalne samouprave i Fondu za turizam - istaknuo je dodavši kako će se ići i u izmjene Zakona o upravljanju državnom imovinom.
Na pitanje o planu upravljanja državnom imovinom koja se odnosi na INA-u, istaknuo je kako je osnovana skupina prije tri, četiri mjeseca koja treba predložiti rješenje.
- Pričekat ćemo njihovo mišljenje - dodao je istaknuvši kako je velika greška što INA nije ostala u državnom vlasništvu.
- Treba učiniti sve da se to vrati nazad - rekao je.
Na pitanje koji bi bio financijski efekt od aktivacije državne imovine, Banožić je istaknuo da je plan 240 milijuna kuna.
Ministar je podsjetio da je Sabor jesenas izglasao Strategiju upravljanja državnom imovinom za razdoblje 2019. - 2025., čime su ostvareni zakonski preduvjeti za donošenje godišnjeg plana upravljanja državne imovine.
- Strategijom se određuju dugoročni ciljevi upravljanja državnom imovinom pri čemu se uvažavaju i gospodarski i razvojni prioriteti RH. Isto tako, strategijom je kao strateški cilj određeno održivo ekonomsko, transparentno upravljanje raspolaganja imovinom u državnom vlasništvu, a sa time je još povezano sedam posebnih ciljeva. Za sve predložene mjere i aktivnosti tog plana upravljanja državnom imovinom za ovu godinu definiraju se pokazatelji rezultata, mjerne jedinice za pokazatelje rezultata, kao i polazni cilj vrijednosti mjernih jedinica - rekao je Banožić.