Gunjanci obišli svoje domove, u Brodu najezda zmija i štakora

Hrvoje Lucić, načelnik Općine Gunja, u srijedu nije sakrivao očaj zbog sporosti u sanaciji terena. Prema njegovim riječima, nedopustivo je da se uginula stoka odvozi samo jednim kamionom, jer tim tempom Gunja neće biti očišćena od strvina u sljedeće dva tjedna.

- Gunja je još uvijek puna lešina uginule stoke, procjenjuje se da ih je po kanalima oko 600 komada. To je prava ekološka bomba! Danas sam preklinjao da se u sanaciju uključi još nekoliko kamiona i u Glavnom stožeru su odgovorili potvrdno. Hrvatska vojska će se u odvoz uginule stoke, ali i ovo još malo preživjelih životinja, uključiti s nekoliko kamiona. E, to je već nešto drugo -  priča Hrvoje Lucić.

Načelnik Gunje nas je upoznao i da je Vlada Republike Hrvatske odobrila interventni uvoz zaštitne odjeće bez koje se nikome ne dopušta ulaz u poplavljena sela. 

- Mi nastavljamo izdavati propusnice ljudima koji žele obići svoje kuće i iznijeti neke stvari koje smatraju da im trebaju, a od četvrtka će svi oni, zahvaljujući odijelima koja stižu iz Mađarske, biti u mogućnosti i fizički ući u sela - priča Hrvoje Lucić.

Izvanredne mjere ukinute za Županju, Štitar i Babinu Gredu

U poplavljenim selima Posavski Podgajci, Rajevo Selo, Gunja, Račinovci i Strošinci voda se povlači, no prema procjenama trebat će barem još 15 dana dok zemlja ne upije vodu ili se Sava skroz ne povuče u svoje korito. Za područje Županje, Štitara i Babine Grede ukinute su izvanredne mjere obrane od poplava. Vodostaj Save u srijedu u 13 sati kod Županje iznosio je 843 centimetra, što je za tri metra i 35 centimetara niže od povijesnog maksimuma ostvarenog 17. svibnja. Tada je vodostaj kod Županje dosegnuo službenu visinu od 1168, premašivši najvišu razinu na vodomjeru postavljenom uz savski nasip na županjskoj šetnici tako da je stvarna visina vodostaja Save bila i veća od službene.Toga 17. svibnja savske vode županjski nasip nadvisile su za gotovo 1,5 metar, a Županju je od izlijevanja Save spasio zečji nasip podignut duž cijelog savskog nasipa.

Prema riječima župnika u djelomice poplavljenim Posavskim Podgajcima Marka Mikića, šteta koja je pričinjena u poplavama i na crkvenim objektima je velika.

- Voda je u crkvi u Rajevom Selu bila viša od metar. Tamo nažalost nikoga nema i nitko o toj crkvi ne vodi računa. Oni koji su trebali to učiniti, oglušili su se. Poplavljena je i crkva u Račinovcima, a obje su zaštićeni spomenici kulture - rekao je Mikić u srijedu na sastanku predstavnika Đakovačko-osječke nadbiskupije, Caritasa te župnika poplavljenih župa županjske Posavine održanom u županjskoj Župi Mučeništva sv. Ivana Krstitelja.

-Hvala Bogu, dugo smo se borili kako bi crkva u Posavskim Podgajcima ostala na suhom i uspjeli smo - rekao je župnik Marko Mikić.

Za žrtve poplava otvorena biskupijska savjetovališta

Pomoć stradalima od poplava najavio je i nadbiskup Đuro Hranić utvrdivši da će po povratku u domove pomoć biti još potrebnija.

-Razmišljamo kako stvoriti tu mrežu da pomognemo, da oni koji su spremni pomagati mogu pratiti kamo ta pomoć odlazi i gdje je završila, rekao je nadbiskup napomenuvši kako su župnici poplavljenih župa cijelo vrijeme s evakuiranim župljanima i dijele njihovu nevolju. Naveo je i kako nadbiskupija raspolaže stručnjacima za pružanje psihosocijalne pomoći u tri biskupijska savjetovališta i oni su već na terenu i organiziraju razne radionice sa stradalnicima.

Ravnatelj Hrvatskog Caritasa Fabijan Svalina je rekao da je do sada preko Caritasa prikupljeno donacija u vrijednosti tri milijuna kuna.

Po podacima Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije, do sada ta ustanova za stradale u županjskoj Posavini prikupila 82 tone odjeće, 64 tone hrane, 30 prostornih metara pitke vode, 20 tona higijenskih potrepština te velike količine lijekova, posteljine, madraca, namještaja, dječjih kolica i sijena za stoku. Na račun Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije uplaćeno je više od 550.000 kuna, a akcija prikupljanja pomoći traje i dalje.

Nakon povlačenja Save najezda zmija, štakora i komaraca

Nakon povlačenja Savinog vodostaja u svoje korito, u poplavom najugroženijem dijelu Slavonskoga Broda, prigradskom naselju Josip Rimac gdje je savski nasip doslovce curio na sve strane, nova napast i strah među stanovnicima toga dijela Broda postali su najezda zmija, glodavaca, ježeva i komaraca.  Vlasnici obiteljskih kuća u ulici Stjepana Radića danonoćno zatvaraju prozore i vrata, zmije i štakori ne prezaju od ulaska u kuće, dvorišta, vrtove i dvorišne zgrade.

 -I prije je prilikom visokog vodostaja Save znalo biti poneka zmija, ali ovoga puta doslovce se radi o pravoj najezdi. Savski je nasip zbog natopljenosti vodom postao šupljikav, porozan. Zmije, štakori i ježevi koje su Savine pritoke donijele sobom doslovce prolaze kroz nasip i ulaze nam u dvorišta i vrtove. Radi se o bjelouškama i riđovkama, nije da ih se bojimo, ali nije nimalo ugodno kada ih zateknemo ispred kućnih vrata. Evo, ovdje kod vrata jučer sam zatekao zmiju, štakora od kile i pol također, uz pomoć štapa sam ih uhvatio i vratio u Savu. I ježeva ima kao u priči, sve to bježi i spašava se od Save i vode-kaže Viktor Lovrić iz Radićeve 167. Slično govore Ivica i Branka Šimek. -Vidjeli smo da zmije ovuda gmižu, nadamo se da su samo nakratko ovdje i da će što prije otići i pronaći svoja staništa - kaže Branka Šimek iz Radićeve ulice. 

Jednako tako zmija se i štakora boji i njihova susjeda Manda Garabalić.

 -Bila je jedna zmija tu u dvorištu, pobjegla sam u kuću, bolje da je nisam vidjela, samo me je sada više strah. Svake godine ih bude kada je Sava visoka, ali ovoliko kao sada nije ih nikada bilo. Štakora ima sve više, komaraca ima i dalje dosta iako su ih neki dan uništavali zaprašivanjem - rekla je Manda Garabalić.

 U županijskom Zavodu za javno zdravstvo ističu da je adulticidno i larvicidno uništavanje komaraca obavljeno na području cijele brodske županije, ali što se zmija tiče upozorava na oprez.

-Zmije nikako ne dirati, u slučaju ugriza odmah se obratiti liječniku ili Hitnoj službi, dobili smo određen broj doza seruma za slučajeve zmijskog ugriza-poručuje Brođanima ravnatelj županijskog Zavoda za javno zdravstvo dr.Ante Cvitković.

110 kamiona s humanitarnom pomoći otišlo u Slavoniju

Ministarstvo socijalne politike i mladih zahvaljuje se na velikom i vrijednom odazivu građana i volontera na poziv za podrškom u organiziranju pomoći za građane na poplavljenim područjima. Također zahvaljuje autoprijevoznicima koji su nesebično na raspolaganje dali svoje kamione i vozače i razvozili besplatno pomoć širom Slavonije, stoji u priopćenju Ministarstva.

U proteklih deset dana u Ministarstvu socijalne politike i mladih i paviljonu 34 Zagrebačkog velesajma prikupljena je iznimno velika količina humanitarne pomoći, koja je u 110 kamiona i šlepera dostavljena za građane u poplavljenom području Slavonije. Smještaj za osobe s poplavljenih područja ponudila je ukupno 441 osoba, te je zahvaljujući njihovoj dobroti moguće osigurati smještaj za 2362 osobe. 

 Punkt prikupljanja humanitarne pomoći u paviljonu 34 Zagrebačkog velesajma će nastaviti s radom do petka, 30. svibnja od 8 do 18.00 sati. Sve informacije vezane uz doniranje i upite građana koji žele ponuditi smještaj ugroženima na poplavljenom području mogu se dobiti na brojeve telefona: 099-3806407 i 099-3806408.

Cijepljene pasa s poplavljenih područja do 30. svibnja

Građani koji su zbrinuli pse s poplavljenih područja se pozivaju da se jave najbližoj veterinarskoj organizaciji radi pregleda zbrinutih pasa te utvrđivanja njihovog podrijetla tj. vlasnika ukoliko su psi mikročipirani. Također trebaju ostaviti svoje osobne podatke (ime, adresu i kontakt) kako bi ih se moglo kontaktirati u svrhu vraćanja životinja njihovim posjednicima kada se za to uspostave uvjeti.

Cijepljenje pasa zbrinutih s poplavljenih područja, podrijetlom iz općina Drenovci, Gunja i Vrbanja koji su privremeno smješteni ili udomljeni na području čitave Republike Hrvatske, financira se iz Državnog proračuna, zaključno do petka, 30. svibnja. Psi na području Vukovarsko-srijemske županije mogu se cijepiti/čipirati do petka 6. lipnja, stoji u priopćenju Ministarstva poljoprivrede.