Vrhovni sud odbio Bandićevu žalbu u "aferi štandovi"

Vrhovni sud ponovno je odbio žalbe zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i ostalih u "aferi štandovi" kojima su njihove obrane tražile izdvajanje navodno nezakonitih snimki nastalih primjenom posebnih dokaznih radnji kao i rezultata pretraga.

Milan Bandić i suoptuženici Ivica Lovrić i Zdenka Palac lani su krajem prosinca uspjeli još jednom odgoditi sudski postupak u "aferi štandovi" najavivši žalbe Vrhovnom sudu, nakon što je zagrebački Županijski sud odbio njihove prijedloge za izdvajanjem dokaza. 

No, Vrhovni sud je na sjednici održanoj u travnju odbio kao neosnovane žalbe Bandića i Palac u cijelosti, dok je žalbu Lovrića u jednom dijelu odbio kao neosnovanu, a u drugom kao nedopuštenu, proizlazi iz rješenja koje je Vrhovni sud u petak objavio na internetskim stranicama.

Osim izdvajanja snimki i rezultata pretraga Lovrić je tražio obustavu kaznenog postupka tvrdeći da ju je Uskokov tužitelj Sven Mišković podnio kao "neovlašteni tužitelj".

Odlučujući o žalbama na rješenje zagrebačkog Županijskog suda od 21. prosinca 2017., Vrhovni sud je utvrdio da nisu u pravu žalitelji koji su tvrdili da je prvostupanjski sud neosnovano odbio izdvojiti naloge suca istrage kojima je određeno provođenje posebnih dokaznih radnji te SMS poruke i snimke telefonskih razgovora pribavljene provođenjem tih naloga.

Vrhovni sud je, suprotno tvrdnjama svih žalitelja, zaključio da su dokazi prikupljeni kao rezultat provođenja posebnih dokaznih radnji naloženih tim nalozima zakoniti dokazi.

Prva optužnica protiv Bandića potvrđena je nakon niza odgoda, dvije i pol godine nakon podizanja, a i pripremno ročište više je puta do sada odgađano. Obrani je, u međuvremenu, odbijena i tvrdnja da je dio dokaza u istrazi prikupljen nezakonito.

Bandić je u "aferi štandovi" optužen da je sa svojim suradnikom Ivicom Lovrićem i voditeljicom Tržnica Zagreb Zdenkom Palac udruzi U ime obitelji priskrbio nezakonitu korist od najmanje 308 tisuća kuna, ustupajući im bez naknade štandove na kojima su prikupljali potpise za referendum.

Zagrebački gradonačelnik optužen je i u aferi Agram zbog sumnji da je sa svojim suradnicima nizom nezakonitosti oštetio Grad kojim upravlja godinama, ali i da je neplaćanjem poreza na donacije nakon predsjedničkih izbora 2010. navodno oštetio i Državni proračun.