Vujčić branio HNB: 'Nikome ne plaćamo masaže, saune i jelo'

Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, na današnjoj sjednici Sabora predstavio je Polugodišnju informaciju HNB-a za 2015. godinu. Istaknuo je kako su rasle gospodarske aktivnosti, povećao se BDP, rasla je i zaposlenost i bruto plaća, a posljednjem tromjesečju 2015. porasli su i uvoz i izvoz. Rastao je i optimizam potrošača koji je pridonio povećanju sklonosti potrošnji.

Rast gospodarske aktivnosti  u drugom polugodištu 2015. godine dosegnuo  je 1,5 posto u odnosu na prvu polovinu godine. BDP na tromjesečnoj razini povećao za 1,4 posto, prije svega zbog povoljnih kretanja izvoza usluga, investicija i osobne potrošnje. Povoljna ostvarenja na strani izvoza usluga poglavito zrcale iznimno dobra ostvarenja u turizmu. Rast osobne potrošnje u najvećoj se mjeri može povezati s povoljnim kretanjima na tržištu rada i daljnjim padom cijena nafte i naftnih derivata te prehrane, što je ojačalo potrošačke mogućnosti kućanstava. 

Prema podacima HNB a, zaposlenost se također povećala na godišnjoj razini te je višegodišnji negativan trend kretanja zaposlenosti prekinut. Prosječan broj zaposlenih u drugom polugodištu 2015. bio za jedan posto  veći u odnosu na isto razdoblje 2014., dok je na razini cijele 2015. ostvaren rast od 0,7 posto. Podaci pokazuju kako se u razdoblju od srpnja do prosinca 2015. nastavio blagi rast bruto plaća.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL/ilustracija

Vujčić je istaknuo kako je Hrvatska narodna banka nastavila u drugoj polovini 2015. s provođenjem ekspanzivne monetarne politike istodobno održavajući stabilnost tečaja kune prema euru. Nominalni tečaj kune prema euru tijekom većeg dijela trećeg tromjesečja zadržavao se na malo nižim razinama u odnosu na prvu polovinu godine. Međutim, u drugoj polovini rujna kuna je oslabjela u odnosu na euro, a nakon devizne intervencije i drugih mjera HNB-a tečaj se stabilizirao na nešto višim razinama u usporedbi s prethodna tri mjeseca. Ukupno se u 2015. imovina banaka smanjila za 0,4 posto. Tijekom 2015. godine zaustavio se rast udjela djelomično i potpuno nenaplativih kredita, koji je započeo još 2008. godine. Udio kredita rizičnih skupina B i C smanjio se sa 17,1 na 16,6 posto.

Predstavio je aktivnosti HNB- a u postupku konverzije švicarskog franka.

Dio poslovnih banaka klijentima je nudio mogućnost konverzije kredita u francima u kredite u eurima ili kunama, no te su ponude bile slabo prihvaćene. U lipnju i kolovozu 2011. poduzeta je koordinirana akcija Vlade, banaka i HNB-a čiji je cilj bio omogućiti klijentima da kredite vraćaju po fiksnom tečaju od 5,8 kuna za jedan franak uz prenošenje ostatka duga na kasnije godine dospijeća. Odaziv dužnika na ovu akciju bio je slab te je samo 26 dužnika s 35 kreditnih partija prihvatilo ovu mogućnost. U siječnju 2014. na snagu su stupile Izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju kojima se kamatna stopa na sve stambene kredite u francima fiksira na razini od 3,23 posto. Izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju zbog znatne aprecijacije švicarskog franka prema euru, a posljedično i prema kuni, sredinom siječnja 2015. tečaj za anuitete stambenih kredita u francima u redovitoj otplati u sljedećih godinu dana zamrznut je na 6,39 kuna za jedan švicarski franak.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL/ilustracija

Spomenute mjere olakšale su teret otplate dužnika s kreditima u francima, pri čemu je fiksiranje kamatne stope na stambene kredite u francima na razini od 3,23 posto smanjilo kamatni prihod banaka za oko 400 milijuna kuna godišnje, a fiksiranjem tečaja kune prema švicarskom franku na 6,39 za još 220 milijuna kuna u 2015. godini.

-  Nekoliko je banaka iz prijedloga aneksa ugovora isključilo sporne odredbe te su izmijenjeni aneksi ponovno dostavljeni klijentima čim je izmijenjeno, ponuđeno i ponovno dostavljeno klijentima banaka 27 220 aneksa ugovora. Dvije banke ponovile su izračune konverzije za sve klijente koji su imali pravo na konverziju kako svoje klijente ne bi doveli u nepovoljniji položaj u odnosu na klijente drugih banaka. Na osnovi čega su izrađena 6 954 nova, tj. ponovljena izračuna konverzije koji su ponuđeni i dostavljeni klijentima tih banaka. Dvije su banke naknadno izradile i dostavile klijentima izračune konverzije za otkazane ugovore o kreditu čime su pripremljena i klijentima ponuđena 544 dodatna izračuna konverzije. Zatim naknadni izračun konverzije je proveden za dužnike jedne banke kod kojih je u konverziji pogrešno primijenjena kamatna stopa važeća na dan odobravanja a ne na dan ugovaranja kredita čiju je pripremljenu i klijentima ponuđeno 400 novih izračuna konverzije. I napokon pokrenute su formalne mjere protiv banaka u slučajevima utvrđenih nezakonitosti u primjeni ZID ZPK, zapisnici, rješenja i prekršajni postupci. HNB je izdao pet zapisnika i dva rješenja, a pokrenuta su i tri prekršajna postupka. Spomenutim aktivnostima bilo je obuhvaćeno više od 35 tisuća izračuna konverzije, odnosno aneksa ugovora što čini natpolovičan udio u ukupnom broju od 54 663 prihvaćenih konverzija prema podacima koje su banke dostavile Ministarstvu financija - rekao je Vujčić.

'HNB ne financira masaže i saune'

Govoreći o reviziji HNB-a, Vujčić je istaknuo kako se ona ne financira iz državnog proračuna.

- Moram istaknuti da, suprotno tvrdnjama koje su se zadnjih dana čule, HNB se ne financira iz državnog proračuna već iz vlastitih prihoda - rekao je.

U svom izlaganju osvrnuo se i na optužbe o kojima se ovaj tjedan govorilo u Saboru da HNB troši novac na masaže, saune…
 
-  HNB nikome ne plaća saune i masaže, ne služimo škampe i jastoge niti isplaćujemo božićnice i regrese. Isto tako ne zapošljavamo nikakve masterchefove i sommeliere već smo usluge restorana i nekih drugih usluga eksternalizirali - rekao je, a predsjedavajući Milijan Brkić upozorio ga je na vrijeme i da to nije tema današnje rasprave.

Istaknuo je  Vujčić kako se Hrvatska narodna banka među zemljama EU izdvaja  kao banka sa ispodprosječnim troškovima poslovanja i natprosječnom dobiti.

Vujčić: Mi smo radili izuzetno dobro

Vujčićevu izjavu da se HNB ne plaća iz državnog proračuna, komentirao je Mostov Miro Bulj.

- Kažete da se hrvatska banka ne financira iz državnoga proračuna, da, ali se financira iz sredstava koji su vlasnici građana RH - rekao je Bulj dodavši kako je u svom izlaganju predstavio da sve cvjeta.

Odgovorio mu je Vujčić, braneći se kako HNB izuzetno dobro radi svoj posao.

-  Ako neko kaže da smo to radili loše, ja to prihvaćam. Koliko ja shvaćam, mi smo to radili izuzetno dobro. Mi smo od 2000. godine transferirali Ministarstvu financija 5,5 milijardi kuna i tu se vidi doprinos HNB i onda i proračunu- rekao je Vujčić.

 Mišić: HNB je država za sebe

Ivica Mišić iz stranke Promijenimo Hrvatsku pitao je Vujčića zašto HNB dopušta lihvarske kamate i zašto su banke u rukama stranih vlasnika. 

-   Možemo reći da je HNB država za sebe- rekao je Mišić.

Guverner Vujčić odgovorio je da je Vlada RH odlučila prodati domaće banke dok je on još bio na fakultetu.

-  Vlada RH domaće banke odlučila je prodati jer nisu dobro poslovale, još 1991. godine. Ja sam tad još bio na fakultetu- rekao je. 

Bunjac napao Vujčića. Vi štitite špekulante

Branimir Bunjac iz Živog zida istaknuo je da građani žive katastrofalno i prozvao Vujčića da je dopustio kredite u švicarskim francima zbog čega je 70.000 hrvatskih obitelji palo na prosjački štap.

- Dovoljno je okrenuti se oko sebe, izići među građane, ne znam kada ste zadnji put bili među njima, ali vrlo lako možemo primijetiti da građani žive katastrofalno i da oni uopće nisu zaštićeni od špekulanata kao što vi kažete. Stječe se dojam da upravo vi špekulante štitite. Jer da ne štitite, zabranili biste još sredinom prošlog desetljeća kredite u švicarskim francima. Vi ste vrlo dobro znali da su krediti u švicarskim francima uništili australske poljoprivrednike '80- ih godina prošlog stoljeća isto kao i krediti u japanskim jenima. Za to ste obrazovani, vrhunski ste stručnjak i trebali ste nešto poduzeti. Ne poduzimate ništa da biste vratili, da biste prisilili banke da vrate novac po preplaćenim nezakonitim kamatama za što postoje pravomoćne presude, niti činite bilo što da zaštitite građane od porasta kamatnih stopa koje uskoro slijede. Vaše riječi su lijepe ali djela su drugačija- rekao je Bunjac.

Vujčić se opet morao braniti odgovorivši mu da za kredite u švicarcima ne može kriviti njega.  

-  Ja sam vjerojatno zadnja osoba kojoj možete govoriti o tome da sredinom prošlog desetljeća nije bila svjesna rizika kredita u švicarskim francima. Ja sam za ovom govornicom o njima govorio, ali nitko me nije podržao. Dapače, tada je u novinama pisano da Vujčić želi ljudima uskratiti jeftine kredite i da pravi od buhe slona. Onaj koji je mogao zabraniti te kredite i koji ih i danas može jer oni još uvijek nisu zabranjeni, je Hrvatski sabor promjenama Zakona o obveznim odnosima- rekao je.

Škibola: Govorite o dobroj monetarnoj politici, a 350.000 ljudi je u blokadi

Živi zid nastavio je s paljbom. Marin Škibola rekao mu je kako je demagogija ono što priča i  upitao ga je što je napravio po pitanju RBA zadruga.

- 350 tisuća ljudi u blokadi i vi pričate o nekoj dobroj monetarnoj politici. U svojem izvještaju spomenuli ste ekspanzivnu monetarnu politiku, to je demagogija, vi ne provodite ekspanzivnu monetarnu politiku vi provodite isključivo restriktivnu monetarnu politiku visokih kamatnih stopa i jakog tečaja uvoznog lobija. Što ste napravili po pitanju RBA zadruga? Di je ta regulatorna politika po pitanju RBA zadruga koje su ilegalne - pitao je Škibola.

-  Budite odgovorni i nemojte stvarati državu u državi što je HNB trenutno- poručio mu je.

Vujčić je, što se tiče RBA zadruga, prepustio riječ viceguverneru Bojanu Frasu koji je pravnik. Istaknuo je da HNB nema nadležnost nadzora stranih institucija.

-  Ono što moramo reći je da postoje zakonska ograničenja iz našeg djelovanja. RBA zadruge su strane kreditne institucije. Već dulje vrijeme naši građani imaju pravo zaduživat se kod stranih kreditnih institucija i uzimati kredite i za potrebe financiranja njihovih potreba u Republici Hrvatskoj. Suština činjenica što se radi o stranim kreditnim institucijama je da HNB ne licencira te institucije niti ih može nadzirati. Ne postoji nadležnost HNB- a da da ih nadzire, odnosno supervizira - odgovorio mu je viceguverner Fras.

Dvije dodatne točke po hitnom postupku

Sjednica Sabora nadopunjena je sa šest točaka od kojih dvije po hitnom postupku;  Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave te Zakona o sustavu državne uprave. 

Oko prve točke pobunio se SDP-ov Peđa Grbin.

- To je Zakon koji je Hrvatski sabor donio prije tri tjedna i neprimjereno je da danas ponovno o njima raspravljamo i da se mijenja po hitnom postupku bez rasprave sa zainteresiranom javnošću - rekao je Grbin.

Bez obzira na njegovo negodovanje, obadvije točke po hitnom postupku uvrštene su u dnevnim red. Prva točka s 81 glasa za, 36 protiv i tri suzdržana te druga točka s 81 glasa za, 33 protiv i četiri suzdržana.

Nadalje, dnevni red dopunjen je Prijedlogom Zakona o lokalnim izborima predlagatelja Kluba zastupnika HNS- a i HSU-a, Prijedlogom polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna za 2015. godinu i  primjeni fiskalnih pravila za 2015. te Prijedlogom odluke MIP-a o razrješenju člana i imenovanju članice povjerenstva za Fiskalnu politiku.

Salapić zamijenio Glavaša u Saboru

Umjesto HDSSB- ova Branimira Glavaša koji je svoj mandat stavio u mirovanje, u saborske klupe sjeo je Josip Slapić koji je danas prisegnuo u Saboru.  

SDP- ov  Peđa Grbin zatražio je stanku zbog presude Europskog suda protiv Privredne banke Zagreb.