
Guverner HNB-a predstavio je u Saboru izvješća o stabilnosti cijena i monetarnoj politici za 2021. i prvu polovicu 2022. godine
News
Komentari 1Guverner HNB-a predstavio je u Saboru izvješća o stabilnosti cijena i monetarnoj politici za 2021. i prvu polovicu 2022. godine
U promatranom razdoblju globalno se gospodarstvo oporavljalo od Covid pandemije, a Hrvatska je ostvarila impresivan gospodarski oporavak. Izravan gospodarski utjecaj ruske invazije je na Hrvatsku bio blag, no ona je znatno naštetila trgovinskim tokovima i opskrbi energentima naših trgovinskih partnera. Ipak, u prvom dijelu 2022. hrvatsko se gospodarstvo uspjelo oduprijeti izraženim negativnim utjecajima povezanim s ratom, istaknuo je guverner HNB-a Boris Vujčić predstavljajući u Saboru izvješća o stabilnosti cijena i monetarnoj politici za 2021. i prvu polovicu 2022.
Rastu su najviše doprinijeli povećanje ukupnog izvoza i osobne potrošnje, oporavila su se i ulaganja, a investicijske aktivnosti su premašile pretkriznu razinu, dodao je.
- Porasla je zaposlenost, a najizrazitije povećanje broja zaposlenih ostvareno je u građevinarstvu, IT sektoru te djelatnostima poslovnih usluga. Sve veći broj radnih mjesta popunjavanju strani radnici, kojih je u lipnju bilo oko 50.000, a trenutno neke procjene govore da ih već imamo oko 10 posto, što je u odnosu na 2017., kada smo ih imali svega oko 0,5 posto, veliko povećanje i ide u skladu s najavama da će se događati zbog nedostatka radne snage - naveo je Vujčić dodavši kako su nominalne plaće rasle, no da se u uvjetima inflacije smanjivala kupovna moć.
- Korijen inflacije seže iz kraja 2021. kada se dogodilo to da je potražnja nakon oporavka i ukidanja lockdowna rasla, kao i štednja tijekom pandemije, na koju ponuda nije mogla odgovoriti. Ulje na tinjajuću vatru dolila je agresija Rusije na Ukrajinu, nakon koje je došlo do izuzetno snažnog porasta cijena energenata i hrane. Kako je ubrzavanje porasta cijena krajem 2021. i početkom 2022. bilo prvenstveno potaknuto činiteljima na strani ponude, za koje se do energetske krize pretpostavljalo da će biti privremenog karaktera, onda je HNB nastavio provoditi akumulativnu monetarnu politiku i na taj način zadržavati povoljne uvjete financiranja kućanstava i poduzeća kako bi poticao daljnji oporavak i to su radile sve središnje banke na svijetu - kazao je.
Iako postupno slabe, dodao je, inflatorni pritisci i dalje su naglašeni, a prema prognozi HNB-a, nastavit će slabiti prema kraju godine kada se očekuje na razini od oko pet posto.
- No, borba s inflacijom nije gotova, ona će se protegnuti sigurno na 2024. godinu kada očekujemo da će doći na našu ciljnu razinu od dva posto - rekao je naglasivši kako je bazna inflacija i dalje tvrdokorna zbog čega će morati nastavljati s povećanjem kamatnih stopa.
No, naglasio je, najveći rast je pak iza nas.
Predsjednik Suverenista Marijan Pavliček ga je podsjetio kako je govorio da ulaskom u eurozonu neće doći do značajnijeg porasta cijena te preporuku građanima da idu tamo gdje je jeftinije pa ga upitao u koji trgovački lanac bi uputio umirovljenike.
- Činjenica je da je inflacija nakon ulaska u eurozonu, po procjenama i HNB-a i Europske središnje banke, porasla za 0,4 posto u trenutku ulaska. Međutim, inflacija je, naravno, bila prisutna još od kraja 2021. i rasla je tijekom cijele 2022. Ali ne samo u Hrvatskoj nego u svim zemljama, tako da treba razdvojiti što je efekt ulaska u eurozonu, a što je ukupni porast inflacije - rekao je Vujčić pa istaknuo primjer svog prijatelja koji se išao šišati pa tražio gdje je jeftinije.
- Danas me prijatelj zvao i rekao da se išao šišati i da mu je htjela naplatiti 15 eura. On je zahvalio i otišao na drugo mjesto gdje su mu naplatili devet eura jer je poskupljenje s devet na 15 eura 60 posto i to je bezobrazno. I tako se trebamo kao potrošači ponašati - dodao je.
- Rizik recesije je postojao na jesen prošle godine, ali mislim da smo izašli iz njega i da recesije neće biti, a stopa rasta će biti niža nego 6,3 posto koja je bila 2022. godine. Svi pokazatelji pokazuju da se gospodarstvo lagano oporavlja. Rizik recesije je pao ispod 30 posto - rekao je na pitanje Davora Bernardića juri li Hrvatska u recesiju.
Predsjednicu GLAS-a Anku Mrak Taritaš zanimalo je kakav je bio utjecaj Zakona o subvencioniranju stambenih kredita koje daje APN na povećanje cijena nekretnina, a Vujčić je poručio da sve što se subvencionira dovodi do rasta cijene.
Također, dodao je, na rast cijena u zemlji utjecao je i povećan udio stranaca koji je kupovao nekretnine u Hrvatskoj.
- Očekivali smo porast cijena, ali nismo očekivali ovoliki. Djelomično ga je potaknuo i ulazak u euro. Ohrabrujućim znakovima za tržište nekretnina vidimo to što je pao broj transakcija na tom tržištu, da je i prošle godine pao i udio stranaca na tržištu u odnosu na 2021. godinu i da je ovo zadnji ciklus APN-a, a kamatne stope su otišle na 3,5 posto. Svi faktori koji su doprinosili rastu cijena nekretnina sada se okreću u drugom smjeru - poručio je.
Oporba ga je prozvala što HNB nije ispunio temeljnu zadaću, a to je održati stabilnost cijena.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+