Vujčić je u srijedu u HNB-u izjavio novinarima da taj dokument ima namjeru uspostaviti minimalne kriterije za kreditiranje potrošača, kako u pogledu stambenih tako i gotovinskih potrošačkih kredita
HNB
Vujčić: Ograničavanje kriterija kreditiranja preventivna mjera
Čitanje članka:
3
min
Guverner HNB-a Boris Vujčić izjavio je da se najavljeno ograničavanje kriterija kreditiranja uvodi preventivno, u kontekstu i vrlo snažnog rasta potrošačkih kredita, a kako jednom u budućnosti, kada ekonomija i rast dohodaka uspore, ne bi došli u situaciju da se mogućnost otplate dugova pogorša. Hrvatska narodna banka (HNB) je danas izvijestila da radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava planira uvesti nove makrobonitetne mjere kojima ograničuje kriterije kreditiranja potrošača, pri čemu je cilj usporiti zaduživanje kućanstava, osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita te tako ublažiti rizike za potrošače i financijsku stabilnost.
Vujčić je u srijedu u HNB-u izjavio novinarima da taj dokument ima namjeru uspostaviti minimalne kriterije za kreditiranje potrošača, kako u pogledu stambenih tako i gotovinskih potrošačkih kredita.
Pritom, iznos novog zaduživanja potrošača ograničuje se tako da pri odobravanju novoga kredita omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 45 posto za stambene kredite i 40 posto za gotovinske nenamjenske kredite.
Nadalje, omjer iznosa stambenoga kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu ne smije biti veći od 90 posto. Dodatno, ročnost stambenih kredita se ograničuje na trideset, a nestambenih kredita na deset godina.
Kada je riječ o stambenim kreditima, banke će imati mogućnost da do 20 posto od ukupnog broja kredita odobre na osnovi drugih kriterija, temeljem vlastite procjene, dok se kod gotovinskih kredita to omogućava za do 10 posto ukupnog broja kredita. Pritom, naveli su danas iz HNB-a, iznimke pri odobravanju stambenih kredita u najvećoj mjeri se smiju primjenjivati za potrošače koji kreditom rješavaju svoje stambene potrebe.
Vrlo brzi rast gotovinskih kredita
Ove mjere se upućuju u javnu raspravu, kazao je Vujčić, jer već duže vrijeme svjedočimo vrlo brzom rastu prvenstveno gotovinskih kredita, a koji se u zadnje vrijeme dodatno ubrzao.
Naime, godišnja stopa rasta gotovinskih nenamjenskih kredita ubrzala je s 3,6 posto krajem 2022. na 15,9 posto krajem 2024. Pritom, mjesečna vrijednost tih odobrenih kredita se trenutno kreće od 300 do 350 milijuna eura, naveo je Vujčić.
Što se tiče stambenih kredita, stopa rasta je relativno stabilna kroz vrijeme, ali, po guvernerovim riječima, omjer servisiranja duga se prema ukupnom dohotku kućanstava postupno povećava, s 38 na 41 posto.
"Zbog toga smatramo da je u ovom trenutku potrebno donijeti ove mjere, kako bi se uspostavili minimalni kriteriji za kreditiranje, kako oni ne bi 'labavili' i kako ne bi došli u situaciju prezaduženosti sektora kućanstava, bilo u segmentu stambenih ili gotovinskih kredita", izjavio je.
Naime, dodao je guverner, ekonomija se uvijek ponaša ciklički i u trenutku pada ciklusa pretjerana zaduženost može dovesti do značajnih problema u servisiranju samoga duga.
"Ovo je preventivna mjera kako u budućnosti, kada ekonomija i rast dohodaka uspore, ne bi došli u situaciju da se mogućnost otplate dugova pogorša. Povijest nas je naučila da je bitno imati ovakve vrste makroprudencijalnih mjera kako bi buduću krizu ili usporavanje ekonomije mogli lakše prebroditi", izjavio je Vujčić.
Podsjetio je i na razdoblje 2009. i 2010. godine, kada je financijska kriza izbjegnuta upravo zbog pravovremenog usporavanja rasta kreditne aktivnosti, koja je u to vrijeme bila znatno viša. Rekao je i da bi ova mjera trebala djelovati i antiinflatorno, budući da će "hladiti" potražnju, odnosno osobnu potrošnju koja snažno raste, pa tako doprinosi i rastu cijena.
Mjere na snagu stupaju 1. travnja
Mjere bi na snagu trebale stupiti 1. travnja, po Vujčićevim riječima sigurno će biti dugotrajnije naravi, no to ne znači da se u budućnosti neće mijenjati, bilo u smjeru dodatnog "zatezanja" ili pak popuštanja. "No, jednom kada se uvedu takve takozvane makroprudencijalne mjere, one su tu da neko vrijeme budu prisutne i da vidimo rezultate koje će polučiti", pojasnio je.
Eventualne promjene će osjetiti samo oni koji će tek uzimati kredit, iako i tu za većinu neće biti promjena, budući da se većina kredita odobrava u okviru ovakvih uvjeta. Manjina kredita, pak, u ovom trenutku je bila odobrena uz "labavije" uvjete, rekao je guverner.
Na pitanje novinara o tome da banke uglavnom u praksi dozvoljavaju da visina mjesečne rate stambenog kredita bude oko trećine plaće, dok se mjerom predviđa limit od 45 posto, Vujčić je pojasnio da treba imati na umu da se u tih 45 posto zbrajaju ukupni dugovi, kao što su i minusi na karticama ili neki drugi gotovinski kredit.
Inače, kako se moglo čuti iz HNB-a, do sada je kreditiranje bilo neizravno ograničeno smjernicama Europskog tijela za bankarstvo, Zakonom o potrošačkom kreditiranju te HNB-ovim odlukama i preporukama, a ovo je prvi put da HNB donosi mjeru kojom se izravno i obvezno ograničavaju gornje granice zaduživanja.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
