Za preživjeti 1998. trebali smo 29.000 kuna manje nego 2017.

Iako nam se na “prvu loptu” tako ne čini, plaće su nam unatrag dvadeset godina značajno porasle, ali veći su i izdaci za svakodnevni život. Zahvaljujući podacima Državnog zavoda za statistiku, usporedili smo potrošnju prosječnoga kućanstva 1998. i 2017.Vjerovali ili ne, prosječna neto plaća krajem prošlog stoljeća bila je 2681 kunu, dok je za prvih šest mjeseci ove godine iznosila 6470 kuna, što je gotovo 2,5 puta više. Kad se to preračuna, postaje jasno i zašto danas prosječno hrvatsko kućanstvo godišnje troši gotovo 30.000 kuna više nego prije dvadesetak godina.

Pogledajte video

Pokretanje videa...

01:22

Veliko istraživanje 24sata: Obitelj je 1998. (pre)živjela s 54.677 kuna, a 2017. s 82.539 kuna | Video: 24sata/pixsell

Prosječni godišnji izdatak kućanstva u Hrvatskoj 1998. iznosio je 53.677, a 2017. godine 82.530 kuna. Usporedili smo podatke i s pretkriznom 2008. i danas prosječno kućanstvo troši oko 8000 kuna. Trošimo više zato što imamo i više novca, no značajno se promijenila struktura potrošnje.

Trošimo značajno manje hrane, što može biti posljedica promjene prehrambenih navika, ali i, vjerojatnije je, manjeg broja stanovnika zbog masovnog iseljavanja. Samo smo od 2001. naovamo ostali bez oko 300.000 ljudi, koji su sreću potražili drugdje. Osim toga, konstantno imamo veći broj umrlih od rođenih pa onda nije ni neobično da su se promijenili struktura potrošnje kućanstava i navike.

Hrana je unatrag 20 godina pojeftinila, pa za kupnju hrane i bezalkoholnih pića trošimo 28,2 posto budžeta, naspram 38,2 posto 1998. godine. Dakle, udio hrane u ukupnoj potrošačkoj “košarici” smo smanjili za čak 25 posto. Unatoč tome, hrana je i dalje najveća stavka kućnog budžeta.

Nakon nje, najviše trošimo na stanovanje i energente, gotovo 16 posto kućnog proračuna, što je pak značajno poraslo od 1998. godine. Tad nas je ta “budžetska” stavka stajala 10,8 posto novca koji smo zaradili. Između ostalog, samo je električna energija unatrag 10-ak godina poskupjela za 25 posto, a rasle su i cijene drugih energenata.

Na trećemu mjestu je prijevoz, na koji danas trošimo gotovo koliko i na režije, odnosno 15,5 posto obiteljskog proračuna.

Kako smo na prijevoz 1998. trošili 13,4 posto budžeta, to znači da na njega danas trošimo poprilično više. Ali puno više kućnog budžeta, zanimljivo je, trošimo i na odjeću i obuću. Ona nije poskupjela, dapače, tržište je preplavljeno i jeftinijom odjećom i obućom, što znači da danas samo kupujemo više “krpica”. Prije dvadeset godina smo na njih trošili 6,3 posto kućnog budžeta, a danas je to 7,3 posto.

Za obrazovanje dajemo najmanje 

Na cigarete i alkohol trošimo čak 40 posto manje budžeta nego nekad. Te 1998. godine smo na ovu stavku morali izdvojiti 4,6 posto budžeta, a danas ni tri posto. Zanimljivo je, međutim, da jednako toliko, tri posto kućnog proračuna, trošimo na restorane i hotele, u poen jednako koliko smo trošili i prije dvadeset godina.

Za zdravstvo danas izdvajamo 2,7 posto budžeta, jedan postotni poen više nego prije dvadeset godina. Puno više, međutim, trošimo na komunikacije, što je i razumljivo s obzirom na to da smo postali ovisnici o tehnologiji, mobitelima i društvenim mrežama. Komunikacije su nas 1998. godine stajale ni dva posto budžeta, a danas je to 5,4 posto. Na rekreaciju i kulturu trošimo jednako koliko na komunikaciju, i to se nije promijenilo ni u odnosu na 1998. godinu. Tad smo na rekreaciju i kulturu trošili 5,1 posto budžeta.

Kad je obrazovanje u pitanju, nismo izdašni niti izdašniji nego prije dvadeset godina. Tad smo na obrazovanje iz kućnog proračuna izdvajali malih 0,6 posto.

Danas je to 0,9 posto, dakle nismo se baš puno pomaknuli.

Jedemo manje nego prije deset godina 

Količinski, po članu kućanstva danas jedemo puno manje nego 2009. godine, kad je nastupila prava kriza. Potrošnju brašna smo smanjili s 22,3 kilograma godišnje na samo 14,6 kilograma, a za 15 kilograma manje jedemo i kruh i peciva, ukupno 53,6 kilograma po članu kućanstva u 2017. godini. Jedemo i manje riže, tjestenine, manje mesa, primjerice govedine i teletine 6,6 kilograma naspram 11 kilograma prije deset godina. Zato jedemo jednako svinjetine kao i tad, oko 15 kilograma po članu kućanstva godišnje. Ribu smo drastično “srezali” - sa sedam kilograma na četiri i pol, dok pijemo i značajno manje mlijeka. Jedemo manje krumpira i šećera, ali više, zanimljivo je, konzerviranog i prerađenog povrća, više mliječnih proizvoda i sireva te maslaca.

Hrvatska je na visokom četvrtome mjestu EU ljestvice kad su izdaci za hranu i bezalkoholna pića u pitanju. Veći dio kućnog budžeta od nas na hranu troše samo Rumunjska, Bugarska i Litva.

Što kažu stručnjaci?

Sve smo stariji pa i trošimo manje hrane

Mijenja nam se dobna struktura stanovništva, koje je sve starije, pa je onda drugačija i struktura potrošnje, čak i prehrane. Samo od 2013. naovamo nam je umrlo 96.000 ljudi više nego što se djece rodilo. U 20 godina to je i 150 tisuća ljudi manje prirodnim padom stanovništva, plus više od 300 tisuća koje smo izgubili iseljavanjem. Svake nam je godine u klupama 9000 učenika manje.

Stjepan Šterc, demograf

Odjeća i obuća kao 'ispušni ventil' za dušu

Nakon što u dovoljnoj mjeri zadovoljimo osnovne životne potrebe, dolazi do povećanja potrošnje ostalih dobara, poput odjeće, obuće, kulture, povećanog ulaganja u obrazovanje, sport i slično. Od 1998. godine naovamo došlo je do porasta životnog standarda. Povećana potrošnja za zdravstvo jednim se dijelom može pripisati uvođenju participacija, dopunskog i dodatnog osiguranja.

Vesna Buterin, Ekonomski fakultet Rijeka

U nečemu smo moderni, a negdje zaostajemo 

Današnji stil života drugačiji je nego prije 20 godina - više ulažemo u dokolicu, svoje slobodno vrijeme. Puno više se ide u teretane, na različito vježbanje i radionice. Nadalje, više se putuje, ali i puno više ulaže u moderne tehnologije. Životni stil jača u dimenzijama postmodernog društva, ali smo nizom obilježja još vezani uz predmoderno društvo. Primjerice, po tretmanu žena.

Anči Leburić, sociologinja, Filozofski fakultet u Splitu