Zagorski kanabis-trokut: Četiri plantaže u krugu od 20-ak km

Posljednje otkriće dvaju laboratorija za uzgoj kanabisa u okolici Klanjca i Zaprešića jedinstveno je ne samo zbog količine zaplijenjene marihuane, za krapinsku policiju rekordnih 37 kilograma, nego i zbog zatvorenog sustava uzgoja s opremom vrijednom stotine tisuća kuna.

Jak i težak miris marihuane vrijedne tri milijuna kuna parao je nosnice u dvorani postaje Klanjec, a uz vrhunsku opremu, policajci su izložili i stručnu literaturu za uzgoj kanabisa koju su koristila braća Hrvoje (41) i Matija P. (33).

- U kućama su imali sve. Uzgajali su biljke od sjemenke do stabljike - rekao je Robert Petrović, šef policije u Klanjcu.

Osim aparata za vakumiranje i pakiranje osušenih biljaka, imali su i laboratorijske strojeve za ekstrakciju ulja kanabisa, što znači da proizvodnja nije bila samo za narkotržište nego i za očajne građane koji posežu za ilegalnom supstancom u borbi protiv teških bolesti.

Laboratorij u Ledinama Klanječkim braća su opremila u kući koja izvana izgleda vrlo skromno, a kupili su je još prije nekoliko godina od bivšeg zaposlenika policije. Golemu potrošnju električne energije i u Ledinama i u Mariji Gorici kraj Zaprešića prikrivali su ilegalnim priključkom, a kako im ništa ne bi promaknulo, obje su kuće bile pod videonadzorom.

Obojica iz Zaprešića, braća su, kažu susjedi, bila iznimno pristojna. Policija ih nikad nije evidentirala, laboratorije su obilazili triput tjedno, a jedan od njih u jednoj prilici čak sa suprugom i dvoje male djece. Susjedi u Ledinama s braćom nikad nisu imali problema, dapače, gorljivo su stali u njihovu obranu.

Mještani Zaprešića i okolnih naselja nisu znali objasniti što je u njihovim malim općinama u ovoj godini prouzročilo tako velik interes za zabranjene “poljoprivredne kulture”, kao ni zbog čega kod njih “cvjeta” indoor uzgoj kanabisa. 

Naime, potkraj siječnja je policija kod supružnika Andree (60) i Mladena C. (63) u Šenkovcu pronašla plantažu s više od 1000 stabljika marihuane. Od cvjetnih vrhova radili su skupocjeno ulje, a cijena šprice s 5 mililitra bila je 600 kuna.

Trag je vodio dalje do Estere N. (63) iz Gornjeg Laduča, koju je u posao uvela Andrea. Ona joj je dala sadnice i objasnila kako se brinuti za biljke.

Sukob stavova oko konoplje: Moguća dobrobit ili samo droga? 

Još nas vrlo malo dijeli od trenutka kad će liječnici obiteljske medicine početi ispisivati recepte za takozvane magistralne lijekove od kanabisa, odnosno, pripravke po koje će pacijenti odlaziti u ljekarnu kao i po svaki drugi lijek. 

Predsjednik Povjerenstva za primjenu kanabisa u medicinske svrhe osnovanom pri Ministarstvu zdravlja, dr. Ognjen Brborović, očekuje da bi sve moglo zaživjeti već u rujnu. 

U Hrvatsku će se uvoziti ljekovita supstanca kanabisa od koje se rade lijekovi i to u dvije varijante. 

Prva je sušeni cvijet konoplje koji će se na temelju svoje koncentracije THC-a u ljekarnama raspoređivati u manje doze te stavljati u vrećice koje će se poslije podizati s receptom. Druga varijanta je ekstrakt, poznatiji kao ulje od kanabisa, i on će se također u ljekarnama raspoređivati u potrebne doze i dizati na recept. 

Preparati na bazi konoplje davat će se pacijentima kao dodatak uz redovnu terapiju prema točno utvrđenim kriterijima. Na njih će imati pravo oboljeli od multiple skleroze, malignih bolesti i anoreksije te djeca s Dravetovim sindromom (dječji epileptični sindrom). 

Iako golem broj liječnika podržava uvođenje tog oblika terapije, postavlja se pitanje što ako bude onih liječnika obiteljske medicine koji će se pozivati na priziv savjesti i odbijati izdati recept za pripravke od kanabisa, baš kao što to čine neki ginekolozi u slučaju kontracepcijskih pilula.

- Nitko mi se od kolega još nije javio s namjerom da koristi priziv savjesti. No pretpostavljam da će biti i takvih, a u tom slučaju pacijent ima pravo promijeniti odabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite - kaže dr. Ines Balint, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KOHOM).

Dr. Balint pripada među one liječnike koji potpuno podržavaju odluke Povjerenstva Ministarstva zdravlja, kao i ideju da pacijentima budu dostupni pripravci od kanabisa, to više što će se oni propisivati u kombinaciji s ostalim znanstveno priznatim metodama liječenja. 

Potpuno suprotan stav od njezina ima prof. dr. Vlado Jukić, ravnatelj Psihijatrijske bolnice Vrapče i predsjednik Nadzornog odbora Hrvatskoga katoličkoga liječničkog društva. On kaže kako je njegov stav od početka inicijative vrlo oštar i zapravo znači rezolutno ne upotrebi kanabisa u medicini.

- Ja sam klasični medicinar i ako nešto nije znanstveno dokazano ne vjerujem u to. Eventualno bih dopustio upotrebu pripravaka s velikom rezervom pod uvjetom da sve bude pod strogom kontrolom medicinskih stručnjaka. Ne smijemo dopustiti da cijelu inicijativu vode ljudi koji pokazuju sklonost uzimanju droga, u ovom slučaju pacijenti s navodno dobrim iskustvima - kaže prof. dr. Jukić, dodajući da će se za minimalno 15 godina vidjeti tko je bio u pravu.

Jukić: Kanabis je droga koja vodi težim drogama

Goran Stanzl/Pixsell

Prof. dr. Vlado Jukić smatra da cijelu inicijativu za uvođenje pripravaka od kanabisa vode oni koji su teško oboljele zloupotrijebili da bi artikulirali svoje stavove. Psihijatar vjeruje da iskustva pojedinih pacijenata ne mogu biti dovoljan dokaz za uvođenje pripravaka. Kanabis smatra drogom koja može odvesti korištenju teških droga i protivi se legalnom korištenju maestralnih pripravaka dobivenih na recept.

Ines Balint: Istraživanja pokazuju učinkovitost biljke

Goran Jakuš/Pixsell

Svako liječenje čija je učinkovitost utemeljena na znanstvenim dokazima treba prihvatiti. Istraživanja o kanabisu pokazuju neupitne pozitivne učinke te biljke kod nekoliko indikacija. Povjerenstvo je dobro postupilo zauzevši se za legalizaciju pripravaka od kanabisa kod određenih dijagnoza, a sve ostale indikacije neka budu izazov za znastvenike i provođenje daljnih istraživanja, kaže dr. Ines Balint.