Vlada je u ožujku sastavila Znanstveni savjet za suzbijanje epidemije COVID-19, koji čini 13 stručnjaka iz različitih resora i ljudi iz Vlade, no kako sve odluke na kraju donosi Stožer, Savjet je zapravo debatni klub
ZNANSTVENI SAVJET SE PITA:
Zašto Beroš nije osigurao još 400 ljudi za skrb onih koji su na respiratorima i što to znači?
Maske će se ubuduće nositi i u zatvorenim prostorima, ali i vani, dok u gužvi čekamo autobus, u redu za bankomat i slično. Takve su preporuke stručnjaci koji sjede u Vladinu Znanstvenom savjetu za suzbijanje epidemije COVID-19 predlagali odavno, doznaje tjednik Express. Predlažu, neslužbeno doznajemo, i štošta drugo, pa ne prolazi.
POGLEDAJTE VIDEO: Velike gužve na testiranjima
Pokretanje videa...
00:51
Vlada je u ožujku sastavila Znanstveni savjet za suzbijanje epidemije COVID-19, koji čini 13 stručnjaka iz različitih resora i ljudi iz Vlade, no kako sve odluke na kraju donosi Stožer, Savjet je zapravo debatni klub u kojem znanstvenici nešto predlažu, a Stožer si od tamo povremeno onda, kao iz izloga, odabere pokoji savjet. Zbog toga su i sami znanstvenici unutar savjeta, doznajemo, frustrirani jer im nije jasno čemu služe i jesu li, zapravo, samo Plenkovićev “šminkeraj” koji bi, urbi et orbi, trebao pokazati da on sluša vrhunsku struku.
A što se struke tiče, postavlja se pitanje tko je i kako birao članove Savjeta kad u njega neki od naših vrhunskih stručnjaka, poznatih i priznatih u svijetu, čak nisu ni pozvani ili upitani zanima li ih. Unutra ne sjede, primjerice, Ivan Đikić ili Igor Štagljar. Obojica su nam odgovorili da ih nitko iz Vlade nije kontaktirao i pitao bi li sudjelovali u radu Savjeta. Znači, biralo se po nekom drugom principu, koji ne mora biti javno obrazložen. Plenković si može oformiti savjetodavno tijelo koje će odabrati njegovi ljudi. Debelo smo zagazili u listopad, a Savjet se zadnji put sastao 25. kolovoza, u Vladi na Markovu trgu, kao i pet puta dotad. Članovi koji žive u Hrvatskoj na sastanak dođu fizički, ostali se iz inozemstva jave videolinkom.
To su prof. dr. sc. Nenad Ban, profesor strukturne molekularne biologije na Švicarskom federalnom tehnološkom institutu iz Züricha, i prof. dr. sc. Igor Rudan, član Britanske akademije znanosti i direktor Centra za istraživanje globalnog zdravlja Sveučilišta u Edinburghu. Osim ovih vrhunskih znanstvenika, drugih priznatih i u svijetu u Savjetu nema niti su u njega uopće pozvani.
- Nitko me nikad nije kontaktirao i pitao bih li se pridružio. Naravno da i na druge načine nastojim pomoći Hrvatskoj u svemu ovome i nemam potrebe biti članom Savjeta. Osim toga, nisam tip koji bi samo šutio. Ja nisam oportuni znanstvenik koji bi šutio kad bi postojao ozbiljan problem. Uvijek sam za javnu diskusiju i djelovao bih konstruktivno, ali uvijek javno - rekao nam je znanstvenik Ivan Đikić na pitanje je li ikad pozvan da bude članom Savjeta.
I time zapravo rekao što o Savjetu misli. Unutra nisu pozvani ni Igor Štagljar, naš poznati molekularni biolog sa Sveučilišta u Torontu, kao ni, primjerice, vrsni virolozi sa Sveučilišta u Rijeci, Bojan Polić i Stipan Jonjić. U Savjetu nije ni priznati naš virolog Luka Čičin-Šain s Helmholtz Centra u Njemačkoj. “Ima unutra vrsnih znanstvenika, jako dobrih liječnika i epidemiologa, poput Alemke Markotić ili Branka Kolarića, no Savjet Vladi zapravo nije trebao, osim za pokazivanje”, kažu nam neki od onih koji unutra nisu ni pozvani. A osim Rudana i Bana, u Savjetu su Zvonimir Frka Petešić kao predstojnik Ureda premijera, akademik Zvonimir Kusić kao savjetnik premijera, Damir Trut, pomoćnik ministra unutarnjih poslova, Andreja Ambriović Ristov, virologinja s Instituta “Ruđer Bošković”, Krunoslav Capak kao ravnatelj HZJZ-a, dr. Alemka Markotić, Branko Kolarić iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, Josip Car, direktor Centra za istraživanje narodnog zdravlja, Petra Klepac, epidemiologinja i docentica na London School od Hygiene and Tropical Medicine, molekularni biolog Gordan Lauc, genetički epidemiolog Ozren Polašek, prof. dr. sc. Dragan Primorac i molekularni biolog Miroslav Radman.
Nisu ni u Savjetu zadovoljni. Imaju dva problema. Prvi je to što ih Vlada nedovoljno sluša pa njihove ideje budu bačene u vjetar, a drugi pak činjenica da su se neki članovi, koji nisu epidemiolozi, počeli baviti tom granom medicine. Između ostalog, doznajemo, iz Savjeta su prema Vladi odavno potekle dvije jako bitne ideje, no ni jedna još nije prihvaćena, što bi moglo biti potencijalno jako loše. Imamo, naime, oko 800 respiratora, no upola manje liječnika koji s njima znaju raditi. Laički rečeno, nije jednostavno pacijenta prikopčati, a pogotovo skinuti s respiratora i za to je potrebna posebna obuka. Savjet je predlagao da se interniste koji inače ne rade na respiratorima preko ljeta obuči za to,kako bi bili spremni za eventualnu tešku jesen u bolnicama.
Odgovora još nema, kao ni odgovora na prijedlog da se hitno rastereti 150 epidemiologa u državi, i to tako da se studentima ili nekoj drugoj službi prepusti nazivanje kontakata zaraženih osoba. Ministar zdravstva Vili Beroš, za kojega su ova pitanja, na zadnja dva sastanka Savjeta, doznajemo, nije ni bio. Redovno dođu Plenković, Davor Božinović isto, i sve uredno zapisuje, no na kraju se ipak čini da je Savjet tijelo za brifiranje premijera, a da Stožer i, valjda neki drugi, još veći stručnjaci od onih u Savjetu donose konačne odluke i mjere. Savjet raspravlja, znaju se međusobno i porječkati, a “stožeraši”, koji su ujedno i članovi Savjeta, na njegove sjednice dođu, vide i - pobijede. Jer njihova je na kraju ipak zadnja i o svemu odlučuju onako kako oni misle da treba. Krunoslav Capak je krajem rujna izjavio kako je u doticaju s koronom bilo zapravo 400 tisuća Hrvata, odnosno da nas je toliko koronu “prehodalo” bez bolesti.
Na to su se odmah u Savjetu nadovezale ideje da se smanji broj skupih testiranja jer nam je kolektivni imunitet onda čak deset posto opće populacije i veći ako se uzme u obzir da smo od popisa stanovništva 2011. demografski značajno pali. U Savjetu je, doznajemo, oko toga nastao prijepor jer brojka o 400.000 nije ni s čim dokazana, a zbog epidemioloških mjera, velikog broja testiranja i “hvatanja” kontakata zaraženih, kažu upućeni, nije ni moguća.
Zbog procjene tolikog kolektivnog imuniteta građani bi se mogli još i više opustiti, i to je opasno, zbog čega je onda i nekima u Savjetu zasmetalo da se tom brojkom olako barata. Mogla bi voditi, naime, do manjeg broja testiranja i lovljenja kontakata zaraženih. Osim toga, može se čuti unutar Savjeta u kojem nisu svi epidemiolozi, ali se i time sad bave, broj preminulih zbog korone bi u slučaju 400.000 prokuženih bio puno veći nego sad, odnosno dosezao bi i više od 1500 ljudi. Što Vlada čeka i zašto ne saziva novu sjednicu Savjeta, a ulazimo u duboku jesen, možda najbolje govori koliko joj Savjet zapravo znači.
Novi Express je na svim kioscima.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
