Zaoštreni odnosi Tajvana i Kine sežu još iz godina nakon Drugog svjetskog rata. Peking nikad nije prestao polagati prava na tu otočnu zemlju. To žele ostvariti ako treba i "nemiroljubivim putem"
ZAOŠTRENI ODNOSI
Zašto je Tajvan toliki problem? Kina ga želi za sebe, SAD ih nije priznao, a prodaje im oružje
Čitav svijet s nestrpljenjem gleda odnose SAD-a i Kine nakon što je predsjednica Zastupničkog doma Kongresa sletjela u Taipei, glavni grad Tajvana. Njen let pratili su milijuni ljudi preko aplikacije Flightradar. Kina je upozoravala da se posjetom narušava njihov suverenitet pa su čak dignuli avione, navijestili vojne vježbe...
Pokretanje videa...
VIDEO
No, kako se jedan otok našao usred žestokih odnosa dviju svjetskih velesila?
Kina, naime, gleda na Tajvan kao odbjeglu provinciju koja će jednog dana opet biti pod kontrolom Pekinga. Čak je i kineski predsjednik Xi Jinping rekao da "ujedinjenje s Tajvanom mora biti postignuto", piše BBC. Tajvan, s druge strane, sebe vidi kao nezavisnu državu, sa svojim ustavom i demokratski izabranim vođama.
Otok, koji se nalazi oko 160 kilometara od obale Kine, prvi put je došao pod kinesku vlast u 17. stoljeću kada je dinastija Qing počela upravljati njime. Prije toga, doduše dosta kratko, bio je nizozemska kolonija. Kineska uprava na otoku završava nakon što su ga, zbog poraza u Prvom kinesko-japanskom ratu, predali Japanu 1895. godine. Kina je 1945. iskoristila japanski poraz u Drugom svjetskom ratu i ponovno vratila Tajvan pod svoju upravu.
No, u narednim godinama Kinu zahvaća građanski rat. Vojska tadašnjeg vođe Chiang Kai-sheka porazile su trupe komunističke partije Mao Zedonga. Chiang i dio njegove vlade (činila ju je stranka Kuomintang) bježe na Tajvan 1949. S njima odlazi i gotovo 1,5 milijuna ljudi. Chiang je uspostavio 'vladu u egzilu' na otoku i održao se tamo idućih 25 godina. Njegov sin Chiang Ching-kou proveo je demokratizaciju Tajvana. Još veće ustavne promjene proveo je predsjednik Lee Teng-hui kojeg se naziva i "ocem tajvanske demokracije"
No, usprkos demokratski izabranim vođama, ustavu i svojoj vojsci koja broji oko 300.000 aktivnih vojnika, puno je neslaganja i konfuzije oko tajvanske nezavisnosti.
Chiangova 'vlada u egzilu' prvo je tvrdila da predstavljaju cijelu Kinu. Bili su kineski predstavnici u Ujedinjenim narodima, a brojne zapadne zemlje su upravo njih vidjeli kao jedinu pravu kinesku vlast.
No 1970-ih brojne zemlje ih više ne vide kao pravog predstavnika Kine. Godine 1971. UN svoje diplomatske odnose okreće Pekingu, a 1978. godine Kina počinje otvarati svoju ekonomiju. Već iduće godine SAD i Kina (komunistička vlada u Pekingu) uspostavljaju odnose.
Otada do danas status Tajvana je nejasan. Kao suverenu državu priznalo ih je svega 13 zemalja te Vatikan.
No, odnosi Kine i Tajvana se 1980-ih znatno popravljaju. Tajvan je popustio striktne zakone o putovanjima i investiranju u Kinu, a 1991. godine su proglasili konačni kraj rata s Narodnom Republikom Kinom. Kina je tada predložila tzv. sustav "jedne države, dva sistema". Time su obećavali Tajvanu značajnu autonomiju ako Tajvan pristane doći pod kontrolu Pekinga. No, tajvanske vlasti su odbile ponudu, piše BBC.
Godine 2000. su održali izbore gdje je pobijedio Chen Shui-bian iz Demokratske progresivne stranke koja je otvoreno zagovarala nezavisnost. Na zgražanje Pekinga, njega su ponovno izabrali 2004. Tada je Kina objavila zakon koji je odobravao "ne miroljubive mjere protiv Tajvana ako se odluče odcijepiti od Kine". Od tada do danas odnosi Kine i Tajvana postaju sve hladniji.
A gdje je SAD u toj cijeloj priči?
Sjećate se broja zemalja koje su priznale Tajvan? Da, 14 ih je. Pa, SAD nije među njima (da napomenemo, nije ni Hrvatska niti ijedna druga europska država osim Vatikana).
SAD je zauzeo stav "strateške dvosmislenosti", piše Washington Post. Objašnjavaju kako to, službeno, znači priznanje samo jedne kineske vlade, one u Pekingu (to je počelo vrijediti 1979. godine) i održavanje odnosa isključivo s tom istom vladom.
No dolaskom Donalda Trumpa na vlast 2016. godine, to se mijenja. Trump prekida desetljećima dugi presedan američkih predsjednika i direktno telefonski naziva tajvansku predsjednicu Tsai Ing-wen. Iduće godine odobrava prodaju oružja Tajvanu u iznosu od 1,4 milijarde dolara. U ožujku 2018. potpisuje zakon koji odobrava slanje službenika u Tajvan.
Ništa se nije promijenilo ni imenovanjem Joea Bidena za američkog predsjednika. U svibnju ove godine Biden je otvoreno rekao "da" na pitanje hoće li SAD braniti Tajvan. To, naravno, nije donijelo ništa dobroga za odnose Kine i SAD-a. Peking je osudio svaku podršku Washingtona Taipeiju te su pokrenuli vojne vježbe, a kineski borbeni avioni učestalo nadlijeću Tajvan otkad je Biden postao predsjednik.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
