Zašto su domaće stare serije toliko bolje od današnjih?

Vrteći programe televizija s nacionalnom koncesijom u udarnom terminu, čovjek bi lako pomislio da smo turska kolonija, ali u proizvodnji serija Hrvatska je zapravo regionalna sila. Naše serije - prije svega telenovele - gledaju se u svim državama bivše Jugoslavije i često dobro prođu. Svake godine snimi ih se nekoliko, ali je veliko pitanje je li ijedna od njih dovoljno kvalitetna da izdrži test vremena. Hoćemo li u ijednoj uživati i za 20 ili 30 godina, kao što danas uživamo u “Malom mistu”, “Gruntovčanima”, “U registraturi” ili “Prosjacima i sinovima”?

- Današnje serije su profitne investicije, a nekad su bile investicije duha - ističe osnovnu razliku Ivo Štivičić, dramaturg, profesor na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti te scenarist kultnih serija “Putovanje u Vučjak” i “Kuda idu divlje svinje”. 

- Da biste pročitali knjigu morate biti pismeni, dok za seriju to nije potrebno. Serije su nekad nepismenima i polupismenima objašnjavale razne stvari i svijet oko njih, i toga smo bili svjesni dok smo ih radili. Danas je funkcija serije stvaranje profita, a prije smo išli za time da napravimo nešto čime ćemo se ponositi. Bilo je i internog rivalstva, pa smo se tako u Zagrebu trudili napraviti bolje serije od beogradskih - nastavlja Štivičić. 

U tom internom rivalstvu je pobijedio, barem prema mišljenju čitatelja beogradskog tjednika Danas koji su u konkurenciji 45 najkvalitetnijih serija bivše države “Kuda idu divlje svinje” izabrali za najbolju. 
Iza kultne serije iz 1971. koju je režirao Ivan Hetrich, a uredio Vlado Gotovac, a koja - revolucionarno i poprilično hrabro - zbivanja iz Drugog svjetskog rata u okolici Zagreba prikazuje kroz sukob dvije krijumčarske bande, ostali su i “Otpisani” i “Vruć vetar” i “Vratit će se rode”. No Štivičić je mogao samo s tugom konstatirati da to priznanje za HRT nije bilo dovoljno važno ni da objavi vijest.

>>> Više pročitajte u Expressu