'Zavod gomila zahtjeve za vještačenje, 2022. zaprimio 126, a riješio manje od 105 tisuća...'

Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom 2022. je zaprimio 126.450 zahtjeva za vještačenjem u prvom stupnju, a riješio ih je 104.951. Godinu prije, 2021., zaprimio je 118.212, a riješio 116.045 zahtjeva, što znači da se stanje pogoršava, podaci su koje za 24sata iznosi Martina Vlašić Iljkić,  saborska zastupnica SDP-a, po struci socijalna radnica. Komentirala je problem stalnih kontrolnih vještačenja djece s teškoćama u razvoju, na koja djeca i njihovi roditelji moraju čekati mjesecima. Pritom, za mnogu se djecu, nažalost, njihovo zdravstveno stanje nikad neće promijeniti. 

- Razumijem da vještačenja treba biti ako će njime dijete, ili bilo tko, ostvariti veća prava iz sustava, ali ako su ta prava već maksimalna, zbog četvrtog, najvišeg stupnja oštećenja zdravlja, i ako znamo da se radi o nepovratnoj dijagnozi, vještačenje treba reducirati, napominje Vlašić Iljkić.

Dodaje kako se porast zahtjeva bilježi u svim krajevima Hrvatske, pri čemu je pritisak najveći u Zagrebu, čiji područni ured obuhvača i područje Bjelovara, Siska i Karlovca.

- Oni su lani zaprimili 51.246 , a riješili 39.553 zahtjeva. Usporedbe radi, u Osijeku, Splitu ili Rijeci je razlika između zaprimljenih i riješenih zahtjeva oko dvije tisuće, kaže saborska zastupnica. 

Temeljem Zakona o socijalnoj skrbi treba ukinuti obvezu preispitivanja zdravstvenog stanja ako je ono trajno nepromjenjivo, smatra.

-  I sad u sustavu postoje trajni medicinski nalazi, ali su rijetki, i češći su kod odraslih. Ako je dijagnoza nepovratna, vjetačenje treba ukinuti. Tako bi se rasteretilo sustav, a itekako olakšalo pacijentima, zaključuje Vlašić Iljkić.

Kako su za 24sata na pitanje o dugim čekanjima na vještačenje odgovorili iz Zavoda za vještačenje, stupanjem na snagu Zakona o socijalnoj skrbi početkom 2022. godine, Zavod zaprima velike količine zahtjeva za vještačenje radi ostvarivanja prava iz okvira socijalne skrbi. To otprilike znači da  ZOSI na mjesečnoj razini zaprima dvostruko više zahtjeva nego je to bilo 2017. godine, napominju.

- No, bez obzira na tijek i duljinu trajanja vještačenja korisnici uredno ostvaruju ranije stečena prava do eventualne promjene utvrđene nakon provedenog postupka kontrolnog vještačenja. Kad je riječ o novim korisnicima, nakon provedenog postupka vještačenja, rješenjem nadležnog područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad pravo se priznaje od dana podnošenja zahtjeva neovisno o duljini trajanja postupka vještačenja, odgovorili su.

Napominju da "ulažu sve dostupne metode rada i napore s postojećom kadrovskom strukturom kako bi se svi zahtjevi riješili".