Zbog duga i troškova opet prijeti pad kreditnog rejtinga

Postojeće stanje državnih financija ukazuje na to da bi nam nanovo mogli smanjiti kreditni rejting. Negativna gospodarska kretanja ukazuju da Vlada ne smije razmišljati o svojoj nepopularnosti, nego kao zalog za budućnost, provesti strukturne fiskalne reforme, zaključak je to osvrta o vrlo izvjesnom padu rejtinga Hrvatske koji je izradio Institut za javne financije. Upozoravaju da pod hitno treba restrukturirati javna poduzeća, smanjiti troškove države ili nam slijedi daljnja eksplozija troškova u proračunu, te povećanje javnog duga, što znači i nova zaduživanja.

Puno toga ukazuje da je nešto u državi trulo i da je gore nego što smo mislili. Tako je na polovici godine manjak u proračunu bio čak 11,4 što je čak 1,21 milijardu kuna više nego što je Vlada planirala za čitavu godinu! Alarm zvoni i zato što je ta rupa porasla za dodatnih 800 milijuna kuna u samo mjesec dana te je na 31. srpnja manjak u proračunu bio 12,2 milijardi kuna.

A javni rashodi stalno rastu. Na naplatu je došlo već 21,6 milijardi kuna od primitaka od financijske imovine i zaduživanja.

- Nema dileme, država će se morati ponovo zadužiti na inozemnom financijskom tržištu ponudom obveznica kako bi zatvorila jaz i uravnotežila proračun. Cijena uravnoteženja proračuna je velika jer raste javni dug i rastu troškovi zaduživanja - ističu i u IJF-u. Zato nam ne gine rebalans proračuna.

I javni dug je u lipnju bio na 53,7 posto BDP-a pa će do kraja godine vrlo lako prijeći 60 posto BDP-a. A to je magična granica kada nam prijeti prismotra Europske komisije nad našim proračunom. To znači da će Vlada morati donijeti konkretne mjere da sredi financije. Ako to ne učini u zadanom roku, prijete nam i sankcije, kao što je uskraćivanje novca iz fondova.

Iz Instituta dodatno pojašnjavaju odakle tako loše stanje u državnim financijama.

Vlada je početkom godine u izravni javni dug preuzela protestirana jamstva od brodogradnje. To nas je koštalo devet milijardi kuna. Uz to, Vlada je izdala nova jamstva i to od 3,2 milijardi kuna u samo pola godine, dok je za cijelu godinu planirala izdati 4,5 milijardi kuna jamstava.

Istovremeno je Vlada odustala od kapitalnih ulaganja koja su mogla potaknuti gospodarstvo i donijeti nova radna mjesta. A sve kako bi joj ostalo dovoljno novca za čuvanje socijalnog mira. Tako naknade za građane i kućanstva premašuju 35 milijardi kuna. To se odnosi na zdravstvo, mirovine, socijalnu skrb i nezaposlene.

Zbog sanacije dugova bolnica (mahom zbog neplaćenih lijekova) Vlada se zadužila za dodatnih tri milijarde kuna, dok se za isplatu mirovina već duže vrijeme zadužuje kratkoročnim kreditima u bankama. I rashodi za subvencije premašuju planove. Prije svega one idu u trgovačka društva u javnome sektoru, ponajviše HŽ-u i brodogradilištima, potom za financiranje HABOR-a te za poljoprivrednike. Na kraju se sve svodi da troškovi rastu brže nego su planirali, a prihodi od PDV-a podbacuju. Dijelom se to krpa većom zaradom od trošarina koje neprestano rastu, no to očito nije dovoljno.