Zbog 'paradoksa prevencije' se pitamo zašto smo još zatvoreni

Događa li se i Hrvatskoj "paradoks prevencije", kako ga je nazvao jedan od najvažnijih svjetskih stručnjaka za koronavirus, Christian Drosten? Ovaj je poznati njemački virolog, prvi koji je razvio testove za Sars, u razgovoru za britanski Guardian kazao da se Njemačkoj događa paradoks u kojem se preventivnim mjerama uspjelo usporiti širenje virusa pa se sad negoduje da su mjere bile - preoštre. Drosten prima i prijeteće poruke, optužuje ga se da uništava gospodarstvo. 

POGLEDAJTE VIDEO: U Hrvatskoj je krenula prva faza popuštanja mjera

Pokretanje videa...

01:22

Povratak javnog prijevoza | Video: 24 sata Video

I kod nas se u posljednje vrijeme, otkad je broj novozaraženih počeo padati, može čuti kako smo bespotrebno, i previše "zaključani", više ne imajući na umu da je mali broj novootkrivenih slučajeva upravo rezultat mjera koje su na snazi. 

- Ljudi kod nas, srećom, nisu iskusili scenarij kakav se dogodio Italiji ili Španjolskoj, koji se događa SAD-u, ali i još nekim državama, i sad strah popušta. Nisam psiholog, ali znam kako to biva - opasnost im se sad čini dalekom, ljudi se opuštaju, pa onda i pitaju zašto sve ove mjere, je li to zbilja potrebno. To jest paradoks, jer su mjere te koje su nas sačuvale od puno goreg scenarija, kaže nam dr. Alemka Markotić. Ljudi počinju opasnost omalovažavati, dodaje. 

- To može biti jako opasno. U početku su svi jako dobro shvaćali da okupljanje i približavanje vode u veći broj zaraženih, sad je ponašanje opuštenije, dodaje liječnica.  

OLAKŠALI KRETANJE Stožer još popušta s mjerama: Možemo u vikendice na more

Očekivani vrhunac sa 150 ljudi na respiratoru nismo imali 

Hrvatskoj se niti nije dogodio "peak", vrhunac kakav je Stožer predviđao. Podsjetimo, prema njihovim projekcijama, realan je bio scenarij s oko 2800 otkriveno zaraženih, i čak, na vrhuncu epidemije, 140-150 ljudi na respiratoru. Pripremili smo se i za puno lošiji scenarij od toga, no čini se, bare zasad, da tolike količine nabavljenih respiratora, preko 800, srećom neće niti trebati. 

- U jednom je trenutku naša Infektivna klinika bila puna, kao i odjeli drugdje u Hrvatskoj, a onda je broj počeo padati. Niti jedan veći, rezervni prostor koji smo planirali koristiti, poput zagrebačke Arene, neće nam biti potreban, kaže dr. Markotić, dodajući kako ljude i dalje treba podsjećati na nužnost epidemioloških mjera opreza.  Pripremili smo se za talijanski scenarij, na svu sreću ga neće biti pa nam se sad čini da smo u svemu "pretjerali".

Dekan riječkog Medicinskog fakulteta, prof.dr.sc. Tomislav Rukavina s Katedre za socijalnu medicinu i epidemiologiju kaže kako je možda riječ o pregrubrom izrazu, no cijelom se svijetu, napominje, događa određena psihoza.

MJERE U CRKVAMA Dezinficijens na ulazu, pričest u ruke, bez limita za broj ljudi

'Gripu poznajemo sto godina, a ljudi od nje još umiru' 

- Vrlo malo znamo o trenutnoj situaciji, budući da se koronavirus pojavio prije svega pet mjeseci. Čini mi se da smo trenutno u, globalno, određenoj psihozi. Ljudi se pokušavaju ponašati normalno u situaciju u kojoj nemaju nikakvo argumentirano utemeljenje o bilo čemu što se događa. O gripi znanja imamo više od sto godina, koliko ju i pratimo, a i dalje ljudi zbog gripe umiru, to je činjenica, kaže dr. Rukavina. Na pitanje čeka li nas najesen drugi val koronavirusa, dodaje još kako se unutar nekoliko mjeseci puno toga može promijeniti - imat ćemo neke podatke o imunosti, mogućnosti vakcinancije i slično. 

- Ne kažem da će cjepiva biti, ali ako povučemo paralelu s gripom, ni kod nje, pa ni nakon sto godina znanja, nemamo apsolutnu zaštitu. Pogledajte statistike - koliko ljudi obolijeva, i umire od gripe, i sve će vam biti jasno, zaključuje prof. dr. Rukavina. Građanima poručuje da se ponašaju u skladu s normalnim higijenskim načelima.

- To nisu nikakva epidemiološka načela. Moramo štititi najosjetljivije - starije ljude i one slabijeg imuniteta. Ništa spekatakularno nego onako kako javno zdravstvo savjetuje već sto godina, kaže riječki dekan.