Ono što Mljet izdvaja od drugih jadranskih otoka jest spoj nevjerojatnih prirodnih fenomena i bogate kulturno-povijesne baštine koja svjedoči o tisućljetnoj prisutnosti čovjeka
OČUVANJE EKOSUSTAVA
Zeleni biser Mediterana: Kako je Mljet postao prvi morski nacionalni park na Jadranu
Čitanje članka:
3
min
Na današnji dan, 11. studenog 1960. godine, dio otoka Mljeta proglašen je nacionalnim parkom, čime je započela nova era u zaštiti prirode na Jadranu. Bio je to prvi institucionalizirani pokušaj očuvanja cjelovitog izvornog ekosustava na hrvatskoj obali i ujedno proglašenje najstarijeg morskog zaštićenog područja na cijelom Sredozemlju. Ova odluka nije bila samo administrativni čin, već kruna dugogodišnjih napora da se sačuva jedinstvena ljepota otoka koji se s pravom naziva "zelenim biserom Jadrana".
Ideja o zaštiti Mljeta nije nova. Još sredinom 19. stoljeća postojale su namjere da se njegove guste, netaknute šume stave pod zaštitu. Ipak, ključnu ulogu u konačnom proglašenju parka odigrao je istaknuti istraživač i akademik Branimir Gušić, čija je vizija prepoznala neprocjenjivu vrijednost ovog područja.
Nacionalni park Mljet danas obuhvaća gotovo 5400 hektara na sjeverozapadnom dijelu otoka, što čini otprilike trećinu njegove ukupne površine. Zaštićeno područje ne uključuje samo kopno, već i morski pojas širine 500 metara od obale, otočiće i hridi, čime se osigurava cjelovita zaštita kopnenog i morskog ekosustava. Upravo ta sinergija mora i kopna čini Mljet jedinstvenim.
Ono što Mljet izdvaja od drugih jadranskih otoka jest spoj nevjerojatnih prirodnih fenomena i bogate kulturno-povijesne baštine koja svjedoči o tisućljetnoj prisutnosti čovjeka.
Glavna atrakcija i geološki fenomen parka su dva duboka zaljeva ispunjena morskom vodom, poznata kao Veliko i Malo jezero. Ovi "morski bazeni" povezani su s otvorenim morem uskim kanalom, stvarajući jedinstven ekosustav koji je predmet stalnih znanstvenih istraživanja. Kontinuirani rad znanstvenika otkrio je postojanje velikog broja endemskih i autohtonih vrsta, što dodatno potvrđuje važnost zaštite ovog područja.
Osim jezera, dominantna značajka parka su šume. Više od 90% kopnene površine prekriveno je bujnom vegetacijom, prvenstveno šumama alepskog bora i hrasta crnike. Upravo su te šume razlog zašto Mljet nosi epitet najzelenijeg jadranskog otoka. Kroz park se proteže preko 200 kilometara pješačkih i biciklističkih staza koje vode do prekrasnih lokacija poput vidikovca Montokuc, s kojeg se pruža pogled na čitav park, Pelješac i more sve do Korčule.
Mljet nije samo prirodni raj, već i riznica kulturne baštine. Tragovi Ilira, Rimskog Carstva i Dubrovačke Republike vidljivi su na svakom koraku. U srcu Velikog jezera smjestio se otočić Svete Marije, slikoviti simbol parka i duhovno središte otoka. Na njemu se nalazi benediktinski samostan iz 12. stoljeća s crkvom sv. Marije, kompleks koji predstavlja jedan od najvažnijih spomenika romaničke arhitekture na jugu Dalmacije, a koji je tijekom stoljeća dobivao i renesansne te barokne preinake. Uz ovaj biser, drugi značajan spomenik su ostaci monumentalne rimske palače u Polačama, koja je treća po veličini rimska građevina u Hrvatskoj. Podmorje parka također krije brojne arheološke lokalitete koji pričaju priču o bogatoj pomorskoj prošlosti otoka.
Uprava Nacionalnog parka Mljet kontinuirano radi na poboljšanju posjetiteljske infrastrukture, uvijek imajući na umu načela održivog razvoja. U skladu s tim, uvedeni su katamarani na solarni pogon za vožnju Velikim jezerom, električni vlakići, a izgrađen je i moderni posjetiteljski centar Gustjerna. U tijeku je i realizacija velikog projekta "Mljet - Odiseja Mediterranea", financiranog sredstvima Europske unije, koji će dodatno unaprijediti sadržaje i zaštitu parka.
Posebna se pažnja posvećuje i nautičarima, čiji se broj povećava iz godine u godinu. Kako bi se zaštitila dragocjena morska dna, posebice livade posidonije, radi se na izgradnji obalnog zida u luci Polače i stvaranju preduvjeta za sidrišta koja neće narušavati ekosustav.
Javna ustanova "Nacionalni park Mljet" postala je simbol očuvanja baštine, no njezina uloga nadilazi puku zaštitu. Kroz edukativne radionice za posjetitelje i lokalnu zajednicu, potporu poljoprivredi te sponzoriranje kulturnih događanja, Park aktivno doprinosi životu otoka. Tijekom više od šest desetljeća postojanja, stotine zaposlenika, učenika, studenata i volontera ugradilo je svoj trud u očuvanje ovog dragulja. Za cilj imaju osigurati da Mljet ostane mjesto netaknute prirode i bogate povijesti, na ponos Hrvatskoj i cijelom Mediteranu. Njegova priča, započeta 1960. godine, inspiracija je i putokaz kako čovjek i priroda mogu i moraju živjeti u skladu.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
