Žive Verneove snove: Buše Zemlju da bi otkrili od čega je

To je iznimno težak i zahtjevan pothvat, rekao je koordinator projekta Damon Teagle s britanskog Sveučilišta u Southamptonu. On će s timom znanstvenika ovoga proljeća kraj obala Kostarike pokušati bušenjem doći do uzoraka stijena iz Zemljine kore. Znanstvenici će ispod oceana strojevima bušiti Zemljinu koru do dva kilometra dubine. To će biti stijene iz najveće dubine do koje je čovjek ikada uspio doći. Posjedovanje takvih uzoraka za znanstveni svijet je jednako, tvrdi on, proučavanju kamenja s Mjeseca. Tijekom bušenja cijevi će morati podnijeti temperaturu veću od 300 Celzijevih stupnjeva. Ova je ekspedicija samo prva u nizu onih koje će završiti istraživanjem jezgre oko 2020. Stručnjaci ne mogu sa sigurnošću utvrditi od čega se sve sastoje Zemljini slojevi. Kora kao vanjski omotač, potom Moho sloj, koji je dobio naziv po našem seizmologu Andriji Mohorovičiću, zatim plašt na 2900 kilometara i u konačnici jezgra kao središte planeta. Osobito je važan Moho sloj, tj. Mohorovičićev diskontinuitet.

To je granica između Zemljine kore i plašta koju znanstvenici još nisu istražili, a posebno ih zanima kako se kroz taj sloj kreću valovi potresa. Kako bi to sve doznali, najranije 2020. godine brodom će dopremiti aparat za bušenje i kilometre čvrstih cijevi kojima će doprijeti do samog središta Zemlje. Znanstvenici se nadaju kako će im ti uzorci pokazati podrijetlo planeta, vrste života na Zemlji, ali i potpuni sadržaj jezgre.

- Pronašli smo tragove mikrobiološke aktivnosti u uzorcima svih stijena koje su bile na temperaturi do 120 Celzijevih stupnjeva. Voljeli bismo to istražiti - objasnio je Teagle. Dodao je kako takva istraživanja ni na koji način ne utječu na okoliš, a najveća opasnost za znanstvenike je da im se uruši rupa koju buše. Objasnio je također da na mjestu na kojem u budućnosti planiraju bušiti Zemlju do jezgre nema nalazišta ni zaliha nafte i plina, pa tako ne prijeti ekološka opasnost od izlijevanja sirovina u ocean.

Hrvat otkrio moho sloj 

Moho sloj odvaja Zemljinu koru od plašta. Hrvatski znanstvenik Andrija Mohorovičić otkrio ga je 1910. godine.

Prvi je išao u Zemljino srce    

Pisac Jules Verne bio je pionir znanstvene fantsatike. Knjigu 'Put u središte Zemlje' napisao je 1864.