Znanstvenik Igor Štagljar prvi je Hrvat s članstvom u kanadskoj akademiji znanosti i umjetnosti

Hrvatski znanstvenik i molekularni biolog Igor Štagljar izabran je za redovitog člana kanadske akademije znanosti i umjetnosti, objavio je u srijedu HRT, ističući da je on jedini Hrvat u tom uglednom društvu.

Njegov laboratorij nedavno je u borbi protiv covida-19 uvelike pridonio razvoju seroloških testova te pripremanju prototipa lijekova protiv novih varijanti omikrona. Istaknuo se, rečeno je, i u istraživanju karcinoma pluća, gušterače, debelog crijeva i dojke.

"Najveća nagrada za nekog znanstvenika je kad ga drugi pohvale, a ne kada se on sam hvali koliko je on dobar. I eto me tu sam i uživam jer je to stvarno velika čast i veliko priznanje ne samo za mene osobno, već i za moj laboratorij. To je znak da stvarno radite dobru znanost i da radite nešto za boljitak ovog društva u cijelosti, ne samo društva, već i svijeta", rekao je za HRT znanstvenik Štagljar.

Igor Štagljar (Zagreb, 1966.) završio je molekularnu biologiju 1990. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao je na području molekularne biologije i mikrobiologije 1994. na Saveznoj tehničkoj visokoj školi u Zürichu. Nakon toga radio je na Sveučilištu u Zürichu, a od 2005. profesor je na Odjelu za biokemiju te Odjelu za medicinsku genetiku i mikrobiologiju Sveučilišta u Torontu. Bavi se interaktivnom proteomikom (znanstvena disciplina kojoj je cilj identificirati sve bjelančevine u organizmu i odrediti njihovu funkciju) i istražuje održavanje stabilnosti genoma.

Svjetsko je priznanje stekao uvođenjem tehnologije membranskoga dualnog sustava u kvascu, zahvaljujući kojoj se mogu pratiti kontakti među membranskim bjelančevinama (čine trećinu ukupnoga broja bjelančevina te polovicu bjelančevina protiv kojih se proizvode lijekovi).

Među ostalim, dobitnik je nagrade kanadskoga Fonda za inovacije (2006.), a od 2014. godine dopisni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).