Zubi su ispadali, otpadala kosa: 'Vonjali su na pljesnivoj slami'

Bio je to najveći plimni val smrti  još od 'crne smrti', vjerojatno najveći u cjelokupnoj ljudskoj povijesti. Iz nekih još uvijek nepoznatih razloga Španjolska gripa ili Španjol(k)a nije prvenstveno napadala starije ljude. Naprotiv, od gripe su obolijevali i umirali zdravi, mladi ljudi. Većina onih koji su umrli od španjolske gripe imala je između 20 i 40 godina. Najviše od sviju umirale su trudnice. One koje su uspjele preživjeti porod izgubile bebe. 

Zaraženi u deliriju: 'Bliži se kraj svijeta'

Ova 'majka' svih pandemija je napadala cijelo tijelo. Govorilo se da španjolska gripa vonja po pljesnivoj slami. 'Nikad nisam namirisala ništa slično, ni prije, ni poslije. Bilo je strašno zato što je u tom virusu bilo otrova', prisjeća se bolničarka. Zubi su ispadali. Otpadala je kosa. Neki nisu pokazivali nikakve simptome, samo bi se skljokali na mjestu. Delirij je bio čest.

'Postajali bi jako uzbuđeni i nemirni. Morali smo ih vezivati za postelje kako si ne bi naudili bacakajući se uokolo, pisao je liječnik u Berlinu. Drugi liječnik u Parizu zamijetio je da delirij dolazi nakon što bi izbila vrućica. Opisao je strepnje i strahove svojih pacijenata koji su govorili da se bliži kraj svijeta, kao i njihove ispade bjesomučnih jecaja. 'Bilo je i samoubojstava  - oboljeli su skakali kroz bolničke prozore. I djeca su umirala u tragičnim okolnostima no dok su odrasli 'skakali', djeca su 'padala'.

U blizini švicarskog grada Lugana, advokat Laghi britvom si je presjekao grkljan, a jedan činovnik iz londonskog Cityja nije se jednog dana pojavio na poslu. Umjesto toga, sjeo je na vlak za Weymouth na južnoj obali Engleske i bacio se u more - opisuje Laura Spinney stravične stvari koje je uzrokovala Španjolka u svojoj knjizi Blijedi Jahač.

Između ožujka 1918. i lipnja 1920. godine Španjolska gripa zahvatila je u četiri vala čitav svijet, zarazila oko 500 milijuna ljudi i skrivila je smrt između 50 i 100 milijuna ljudi širom svijeta. 

Pojavila u ožujku 1918.u saveznoj američkoj državi Kansas i uskoro se proširila nevjerojatnom brzinom. Najteže pogođena država bila je Indija, gdje je od posljedica bolesti umrlo čak 17 milijuna ljudi. U SAD-u je umrlo oko 600 tisuća ljudi (od toga 57 tisuća vojnika), u Francuskoj i Njemačkoj po 400 tisuća, u Japanu 390 tisuća, u Brazilu 300 tisuća, a u Ujedinjenom Kraljevstvu 175 tisuća ljudi. 

PRVI SVJETSKI RAT 'Leš se raspada i zaudara, a mi ravnodušno jedemo kraj njega'

U listopadu 1918. godine bolest se proširila po Francuskoj i dalje posvuda po Europi. S juga Francuske proširila se u Italiju, na Siciliju i grčke otoke. U Španjolsku se gripa proširila iz Portugala i preko Pirineja iz Francuske, iz Engleske se proširila u Škotsku i Skandinaviju.

Ljudi su umirali brzo i izgledali katastrofalno

Zaražene osobe umirale su vrlo brzo, nekada svega nekoliko sati nakon što bi shvatile da su bolesne. Prvi simptomi bili su umor, visoka temperatura i glavobolja - kao da su se jako prehladili, a zatim bi se javili bolovi u mišićima i zglobovima. No, simptomi bi se unutar nekoliko sati znatno pogoršali. 

Oboljeli bi izgledali katastrofalno – koža bi im postala ljubičasta, a pluća bi im bila ispunjena crvenkastom želatinastom masom koja bi ih polako gušila. Neki su kašljali toliko snažno da su si potrgali trbušne mišiće. Uzrok smrti obično je bio krvarenje iz sluznica, posebno iz nosa, crijeva i želuca. Najčešće su oboljeli umirali od sekundarne infekcije, bakterijske upale pluća, ali neki su umrli i direktno, od unutarnjeg krvarenja ili plućnog edema.

 - Oboljeli od gripe bi ubrzo počeli teško disati. Na jagodicama bi im se pojavile dvije smećkastocrvene mrlje a za nekoliko sati ta bi im boja prektila lica od uha do uha - 'sve dok ne bi bilo teško', pisao je jedan američki vojni liječnik,'razlikovati obojene od bijelaca - navodi Spinney u svojoj knjizi.

Gripa nije prvo zabilježena u Španjolskoj, već je to ime dobila zahvaljujući političkim okolnostima. Naime, Španjolska je ostala neutralna u Prvo svjetskom ratu i nije bilo cenzure. Novinari su tako slobodno izvještavali o posljedicama bolesti. 

U zaraćenim je državama sloboda tiska bila itekako ograničena. Vlade su nastojale ograničiti vijesti o bolesti jer su strahovale da bi iscrpne i istinite informacije mogle smanjiti borbeni moral stanovništva. Ipak, broj mrtvih rastao je takvom brzinom da više nije bilo moguće zataškati bolest. 

Svi liječnici na ratištu

Nije postojao nikakav univerzalan lijek protiv gripe niti mogućnost masovnog cijepljenja. U vrijeme izbijanja ubojitog virusa većina medicinskog osoblja liječila je žrtve rata. Medicinska znanost bila je nemoćna. Nikako se nije moglo odgonetnuti ni što uzrokuje gripu ni kako izliječiti oboljele. Većina najboljih i najiskusnijih liječnika bila je mobilizirana i poslana na ratišta ili u vojne baze, pa je civilno stanovništvo bilo prepušteno na brigu onoj nekolicini liječnika što su ostali.

PRVI SVJETSKI RAT Zagreb: Glad i bijeda, razorene obitelji i potpuna blokada svega

Pisac John Barry u svojoj knjizi 'The Great Influenza' citira jedan zapis koji pokazuje kako su brzo ljudi umirali

- U Rio de Janeiru student medicine po imenu Ciro Viera Da Cunha čekao je na tramvajskoj stanici kad mu je prišao neki čovjek i nešto ga upitao potpuno normalnim glasom. Trenutak nakon toga čovjek je mrtav pao na tlo. U Cape Townu Charles Lewis krenuo je tramvajem prema kući, koja se nalazila pet kilometara dalje. Kad je ušao u tramvaj, kondukter se srušio i umro. U idućih pet kilometara u tramvaju je umrlo šest ljudi, među ostalima i vozač tramvaja. Svi su umrli od gripe.

Liječnici su savjetovali ljudima da preko nosa i usta nose višeslojne maske. To zapravo nije imalo učinka jer se radilo o virusnoj, a ne bakterijskoj infekciji. Neki liječnici smatrali da se oboljeli trebaju suzdržati od alkohola, dok su drugi predlagali žestoka pića. Treći su preporučili pola boce laganog vina dnevno. Neki su preporučivali vruće kupke prije spavanja.

U mrtvačnici 10 puta više mrtvaca nego lijesova

U nekim je sredinama problem predstavljao velik broj nepokopanih tijela jer nije bilo moguće proizvesti dovoljan broj lijesova. Mnogi su pokopani u masovnim grobnicama. Neki gradovi su organizirali posebne vlakove za prijevoz umrlih.

Ta je bolest vrlo rano i naročito snažno poharala Philadelphiju. Do sredine listopada 1918. u tom je gradu ponestalo lijesova. 

Jedan proizvođač lijesova rekao je da bi u roku od dva sata mogao prodati 5 tisuća lijesova, kad bi ih imao toliko. Ponekad je u gradskoj mrtvačnici bilo čak deset puta više mrtvaca nego lijesova - kazao je povjesničar Alfred Crosby, autor knjige 'Epidemic and Peace 1918: America’s Forgotten Pandemic'.

Španjolska gripa je teže pogodila Centralne sile u ratu (Njemačka, Austro-ugarska)  a oni si 1918. nisu mogle priuštiti takve gubitke. Moguće je da je time skraćeno i trajanje Velikog rata.
O španjolskoj gripi u Hrvatskoj se doznalo u svibnju 1918., kad su o njoj izvijestili prvi novinski članci kao o tajanstvenoj, zagonetnoj i zaraznoj bolesti. Pandemija gripe u Hrvatskoj je prvi vrhunac dosegla u listopadu 1918. Među prvim oboljelima bili su vojnici u Zagrebu i Požegi.
Gripa je snažno  uzdrmala hrvatsko društvo u drugoj polovici 1918. godine, ali nije imala veliki odjek u hrvatskoj javnosti tog vremena zbog velikih političkih promjena u društvu te je epidemija ostala u potpunoj sjeni političkih i ratnih zbivanja.
U Zagrebu je 1918. od gripe umrlo oko 900 ljudi, a ukupan broj umrlih u Hrvatskoj mogao bi biti između 15 000 i 20 tisuća ljudi. No španjolska gripa ipak je ostala temom kojom se tada nije puno bavilo. Ratna stradanja i ostali problemi ipak su bili na prvom mjestu interesa tako da nema potvrda da je bilo ikakve panike zbog smrtonosnog virusa.