Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
180 komentara

Zvoni na uzbunu: Počela škola, ali imamo sve manje učenika...

Demografska katastrofa očituje se, nažalost, na svakome koraku, iako je Ministarstvo obrazovanja u mandatu Blaženke Divjak napravilo više nego u zadnjih 15 godina

Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
180 komentara

Prvašić Stjepan Dujmović, kao i svi njegovi vršnjaci, jedva je dočekao jutrošnje školsko zvono, prvo u novoj nastavnoj godini.

POGLEDAJTE VIDEO:

[video: 1201111 / ]

Ipak, to zvono šuplje danas odjekuje, ako je uopće zazvonilo, u njegovoj osnovnoj školi u Ričicama, u ogromnu školsku zgradu u ponedjeljak je krenulo tek troje đaka. I slika je to koja se ponavlja i ove godine u baš svim županijama. Tako je u Rijeci upisano 13 prvašića manje, u Varaždinskoj županiji ih je 93 manje, u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji čak 130 manje, u Splitsko-Dalmatinskoj županiji prvašića nema u deset škola, a tek će Istra po broju prvašića koliko-toliko ostati na lanjskoj razini.

POGLEDAJTE VIDEO:

[video: 1201115 / ]

Svake je godine jedan razred manje prvašića. Škole nam se zatvaraju, kaže nam Miroslav Budimir iz ureda za prosvjetu splitsko-dalmatinske županije u Ispostavi Imotski.

POGLEDAJTE VIDEO: 

Demografska katastrofa očituje se, nažalost, na svakome koraku, iako je Ministarstvo obrazovanja u mandatu Blaženke Divjak napravilo više nego u zadnjih 15 godina. Početak eksperimentalne reforme unio je malo optimizima, no, čini se, tek u onih 70-ak škola u kojima će program i krenuti. Većina hrvatskih osnovnih škola ipak muku muči s problemima kao i zadnjih 30 godina, a forsiranje ministarstva da se govori samo o “Školi za život” kod mnogih izaziva bijes.

Pritom brojke ove godine nastavljaju crni niz. U čak 117 škola nije upisan nijedan prvašić, a osam škola je zatvoreno. I taj će se trend nastaviti. I sama ministrica Divjak kazala je kako slijedi analiza, te donošenje odluka u svakoj županiji iz kojih će se škola djeca prebacivati u škole u okolici u kojima će se moći školovati u društvu vršnjaka.

POGLEDAJTE VIDEO: 

Tako će i Stjepanova učionica u Ričicama već sljedeće godine, po svemu sudeći, ostati prazna. U Imotskoj Krajini je, uz Slavoniju, najjasnije vidljivo demografsko odumiranje Hrvatske. Od 2000. do danas u školama je gotovo 1000 đaka manje.

- Cijeli zapad bi mogao biti jedna škola. U OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića u Lovreću je od prvog do osmog razreda 46, u školi Studenci 25 učenika, OŠ Josipa Jovića u Aržanu 53 učenika. Ništa bolje nije ni u OŠ Zagvozd koja u centralnoj i tri PŠ ima tek 106 učenika - ističe Budimir.

A ovu nastavnu godinu obilježit će, posebice u Slavoniji, još jedan vrlo negativan trend.

- Tijekom protekle godine gotovo svaki mjesec smo imali djecu koju roditelji dođu ispisati jer odlaze iz Hrvatske . Otišao nam je cijeli jedan razred, oko 25 učenika - kazao nam je Miroslav Bošnjak, ravnatelj OŠ Julija Benešića u Iloku.

Nažalost, ni činjenica da je Ministarstvo krenulo s osuvremenjivanjem škola, da su županije i gradovi napokon pronašli za shodno da učenicima barem djelomično osiguraju udžbenike, prehranu, prijevoz, ne mijenja vrlo lošu sliku u samim razredima, kako u osnovnim, tako i u srednjim školama.

- Unutar ovakvog prosvjetnog sustava ne vidim generalno da će se promijeniti puno toga. Bitno je i važno naglasiti da samo jedno dijete može biti presudno za opstanak jedne škole, razrednog odjela od kojih su u najvećem dijelu škole sa kombiniranim odjelima. Treba na nivou države i nadležnog ministarstva mijenjati Pravilnike i selektivno ih primjenjivati. Nije isto raditi u gradskoj i seoskog školi - poručuje ravnatelj OŠ Zmijavci i načelnik općine Podbablje Ante Kujundžić.

A njegovo mišljenje dijele mnogi koji su u ponedjeljak, s radošću, ali i dalje uz previše neriješenih pitanja, pozdravili svoje đake, koliko god ih je u klupama.

Stižu tableti, ali za kuharice nema mjesta u školama 

Jedna od dvije kuharice otišla je u mirovinu i zasad imamo zamjenu. No ako se toj kuharici ne produlji posao nakon probnog roka, morat ćemo razmisliti o ukidanju toplih obroka za više razrede.

Čuli su to prošli tjedan roditelji učenika u jednoj novozagrebačkoj osnovnoj školi. Ni drugdje nije bolje, posebice u velikim školama u gradovima.

jelo | Autor: Damir Spehar/PIXSELL Foto: Damir Spehar/PIXSELL

- Ima problema, nedostaje nam jedna čistačica i jedna kuharica, dok se broj učenika koji polaze našu školu povećava. Već gotovo cijelo desetljeće imamo problem kad nam je jedna od kuharica otišla u mirovinu. Slali smo zamolbe s argumentacijom no odgovor je uvijek da je na snazi zabrana zapošljavanja nenastavnog osoblja - kaže i Zoran Čorkalo, ravnatelj OŠ Ivana Gundulića u Zagrebu.

S njim se slaže i OŠ Antuna Mihanovića u Osijeku, Josip Mandurić.

- Tko nas pita kako se nosimo s problemima? Smanjuje nam se broj radnika, prije smo imali šest zaposlenih čistačica, a sada njih pet jer je jedna otišla u mirovinu - kaže.

Ravnatelji ističu kako zakonski okvir prema kojem se čistačice zapošljavaju po kvadraturi nije dobar za škole u kojima se povećava broj djece, te kako škole najčešće nemaju novca za vanjsko zapošljavanje. Čorkalo pritom upozorava i na problem produženog boravka koji zahtijeva i nekoliko obroka, ali nema kuharica.

- Nema osnovnih uvjeta, idemo u reforme s opremom s pametnim sustavima, a nemate čistačicu koja će očistiti wc. Trebalo bi sve škole dovesti do osnovnog standarda jer postoji veliki nesrazmjer - upozorava Čorkalo.

Iz Ministarstva su nam kratko poručili da na snazi ostaje Odluka o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama, te da su sve škole slobodne poslati zamolbe za zapošljavanje Ministarstvu.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message