Oni danas slave svoj dan: Broj ljevaka u svijetu se povećava

Ljevoruki ljudi diljem svijeta danas slave svoj dan - Međunarodni dan ljevaka.

Ideja obilježvanja ovog dana je probuditi svijest o problemima s kojima se ljevaci svakodnevno susreću u svijetu. Iako se na ljevorukost nekada gledalo kao na hendikep, danas je situacija osjetno drukčija. Ipak, mnogi tvrde da još postoji diskriminacija u društvu.

Brojni slavni ljudi bili su ljevoruki od Leonarda i Michelangela, preko Beethovena i Bacha do Einsteina i Maxwella. I Brack Obama, Bill Clinton, Paul McCartney, Bill Gates i Angelina Jolie također su ljevaci.

Broj ljevorukih se u zadnjih 100 godina povećao

Stručnjaci tvrde da se posljednjih 100 godina broj ljevorukih gotovo učetvorostručio i smatra se da oko 10 posto stanovništva danas piše lijevom rukom.

Zapravo orijentacija na jednu od ruku postoji u svim intenzitetima od dominantnog oslanjanja na desnu, preko podjednakog korištenja obje što se naziva ambidekstroznost, do pretežnog korištenja lijeve ruke.

Zanimljivo je da je pretežno oslanjanje na različite udove zabilježeno i među životinjama. Primjerice oko 60 posto papiga hrani se desnom nogom, a 40 posto lijevom. Slično je otkriveno i kod miševa i kokoši. Stručnjaci su utvrdili da ljevoruki muškarci čine oko osam posto, a žene oko šest posto anglosaksonske populacije, ljevorukih Japanaca ima nešto više od četiri posto, a Japanki malo više od dva posto, dok je ljevorukih Kineza samo 1,5 posto.

Preferiranje neke ruke nije samo stvar gena, već i tradicije i odgoja

Preferiranje neke ruke nije samo stvar gena i mozga, već i tradicije, vjerovanja i odgoja. U nekim kulturama lijeva ruka se smatra 'nečistom' i koristi se za obavljanje prljavih stvari kao što je primjerice higijena nakon nužde, dok se s druge strane jede isključivo desnom, 'čistom' rukom.

Preferencija prema određenoj ruci određuje se još u prenatalom razdoblju, a njezin ključni temelj je genetski - u studiji blizanaca pokazalo se da je nasljednost oko 24 posto. Sklonost jednoj ruci očituje se već u ranom djetinjstvu, kod većine djece prije pete godine života.

Ne postoje lijevomoždani i desnomoždani

Prema jednoj popularnoj teoriji odabir ruke povezan je s podjelom poslova na hemisfere mozga. Budući da su za govor kao i za rad ruku potrebne fine motoričke vještine efikasnije je da obje funkcije obavlja ista strana mozga. Kod većine ljudi lijeva polutka mozga kontrolira govor pa su stoga uglavnom dešnjaci. Prema istoj teoriji kod ljevaka je podjela posla u mozgu obrnuta. No istraživanja su pokazala da je kod ljevaka zapravo podijeljenost između dvije strane mozga manje izražena. U popularnoj psihologiji obično se predstavljaju generalizacije prema kojima je lijeva strana mozga logična, a desna kreativna, međutim znanstvena istraživanja lateralizacije ne potvrđuju da postoji neka uža specijalizacija ijedne od hemisfera. Zapravo obje strane doprinose objema vrstama procesa. Činjenica je da je kod 95 posto dešnjaka lijeva polutka dominantna u obradi jezika. No studije su pokazale da je kod samo 18,8 posto ljevaka desna strana dominantna u funkciji jezika.

Osim toga pokazalo se da lateralizacija, čak i kada postoji, egzistira tek kao tendencija, a ne kao pravilo. Kod različitih ljudi različite funkcije mogu se u mozgu implementirati na različite načine tako da, primjerice, neke jezične funkcije poput sintakse ili semantike ne mora obrađivati ista strana mozga. Drugim riječima pogrešno je ljude definirati kao lijevomoždane ili desnomoždane, logičare i kreativce itd. – to su urbane legende za koje ne postoje jasni dokazi.