Zvuk u pokretu uz legendarnu plavu točku

Motor je urlao, karoserija se tresla prelaskom automobila preko neravnina na putevima, a uz sve to još je i vjetar zavijao u ušima vozača. Bio je to savršeni nesklad zvukova prirode i nesavršenog stroja u kojem su uživali prvi automobilisti. Ovu idilu prekinuo je 1932. Blaupunkt ponudivši vozačima znatno skladniju zvučnu alternativu. „Čudo u crnom" prozvali su automobilisti kutiju po imenu Autosuper AS 5, a nitko nije ni zamislio da će taj proizvod postati njihov „najbolji prijatelj". Srce prvog europskog autoradija bilo je pet staklenih cijevi smještenih u povećoj kutiji. Stanice su se birale putem dodatnog prekidača uz upravljač. Autoradio je tada bio luksuz, gotovo statusni simbol poput samog automobila. Tek nakon Drugog svjetskog rata napredak tehnike učinio je od autoradija omiljeni dio automobilske opreme.
Blaupunktovi uređaji tada imaju ugrađeni UKW i dugmad za izbor stanica. Godine 1969. proizveden je prvi stereo autoradio. Sedamdesete su bile u znaku sigurnosti u prometu, a novost je ARI sistem s dekoderom koji automatski prepoznaje signal vijesti i uključuje radiouređaj.
U osamdesetim je uveden PCI signal (prethodnik današnjeg RDS-a) kao i kombinacija radio/CD. Plava točka i danas je prepoznatljiv simbol genijalnih autoradio ideja, bez kojih nam je automobil danas nezamisliv.

ELITNI PROIZVOD SAMO ZA IZABRANE
Slavljenička Blaupunktova crna kutija iz 1932. nosila je ime Autosuper AS 5, a u to je vrijeme predstavljala vrhunac tehnologije. Ipak, glavni uređaj težio je 15 kg i zauzimao više od deset litara volumena. Stanice su se birale pomoću upravljačke jedinice ugrađene uz kolo upravljača. Autoradio u startu proizvodnje nije bio masovno sredstvo komunikacije. S cijenom od 465 RM bio je apsolutno elitistički proizvod. U to vrijeme prosječan njemački automobil bio je oko tri puta skuplji.

MOTOROLA PRVA
Malo je poznato da je nastanak tvrtke Motorola u direktnoj vezi s prvim autoradijom. Osnivač Paul V. Galvin je u lipnju 1930. predstavio u Atlantic Cityju prvi svjetski komercijalni autoradio ugrađen u njegov Studebaker. Oznaka 5T71 bila je suhoparna, pa je Galvin odlučio radiouređaju nadjenuti zvučnije ime Motorola.

RAZLIČITI PRISTUPI KA ISTOM CILJU
Prvi radiouređaj ugrađen je u automobil još davne 1912. kad je izvjesni Alan M. Thomas, student elektrotehnike iz Toronta, izveo „eksperiment radiokomunikacije iz automobila". Thomas je Ford T opremio žicama za prijenos signala tako da je automobil izgledao više poput dalekovoda, a osim toga morao je mirovati kako bi mogao uopće primati radiosignal. Philadelphia Storage Battery Company ponudila je na tržištu prvi autoradio Philco još 1927. Prodaja autoradija u Americi je tridesetih godina prošlog stoljeća ubrzano rasla, tako da je sa 50.000 prodanih primjeraka 1933. samo dvije godine poslije taj broj dosegao već 3 milijuna primjeraka.