Ovaj nastavnik nije odustao od problematičnog razreda: Ljubav i entuzijazam su ključ za sve probleme

Da, 'problematičan razred'. Tako ga deklariramo. Ocjene su različite, ali problem su bili moji 'hahari', učenici koji testiraju granice. Ulazili su u sportsku dvoranu, nabijali loptu o zid. Nisam odmah reagirao kaznom. Sjeli smo, razgovarali: 'Što radite, znate li da ne smijete?'. Djeca shvate da sam na njihovoj strani i od tada se ponašaju dobro.

Bio je to način na koji je Mislav Kuleš, profesor hrvatskog jezika, pristupio "problematičnom" razredu u Zagrebu. Postao im je razrednik uz priče kolega i upozorenja roditelja  o djeci koja testiraju granice, ulaze u konflikte i često ne poštuju pravila. No kada je ušao u razred, odlučio je krenuti iznova.

- Ne zanima me što sam čuo o ovom razredu. Mene ne zanimaju tračevi ni priče. Volim donositi vlastite zaključke i iskustva - rekao je učenicima prvi dan.

Taj iskreni pristup, kombiniran s autoritetom i poštovanjem, bio je temelj njegove metode rada. Kuleš vjeruje u vlastito iskustvo, neposrednu komunikaciju i individualan pristup. Kako ističe, ne vidi djecu kao "loša" ili "nemoralna" bića. Zbog odnosa prema učenicima, kojima je doslovno promijenio život, roditelji su Mislava nominirali za nagradu "Zlatna kreda" za nastavnika godine, koju svake godine dodjeljuje portal srednja.hr.

Zagreb: Profesor hrvatskog jezika Mislav Kuleš | Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL

- Možda će ovo zvučati glupo, ali pedagoške mjere ne služe svrsi. Vladanje na svjedodžbi ne utječe na upis u srednju školu, nije im važno. No razgovor, osvještavanje i postavljanje granica, to radi - objasnio je Kuleš u razgovoru za 24sata.

- Pitanje je zašto taj učenik traži pozornost, jer možda se ne osjeća viđen. Ako mu damo priliku da bude viđen kroz razgovor, poštovanje i uključenost, često nema potrebe za lošim ponašanjem - kazao je.

Kuleš naglašava važnost stvaranja zajednice u razredu.

- Prvo je vrtić, to je prva mala zajednica. Onda dolazi osnovna škola, u razredu su razni interesi, neki vole matematiku, neki tjelesni. Najveći izazov je stvoriti zajednicu od hrpe individua. Srednja škola je filter, a fakultet još veći, sada znate što želite u životu, ali od početka moramo raditi na suosjećanju, razumijevanju i prihvaćanju - govori.

U praksi, to znači da Kuleš razgovara s učenicima o svemu, i unutar i izvan nastave.  Smatra kako u današnjem svijetu, djeca često imaju previše obaveza i izostanaka, a tehnologija zamjenjuje roditeljsku prisutnost. Djeca su preopterećena, ali to su izbori: sport, umjetnost, dodatne škole. Ako dođe doma i odmah je na mobitelu ili gleda televiziju, neće imati vremena za učenje.

- Organizacija i prioritizacija su ključ. Jedna učenica iz mog razreda išla je u likovnu školu, likovnu akademiju i sve stigla. To nije pitanje preopterećenosti, nego organizacije vremena - govori Kuleš koji danas radi u drugoj školi, s drugim razredom. No pristup mu je isti, a bivši učenici i danas ga redovno pozdravljaju kad se sretnu.

- Najveća nagrada je kada bivši učenici kažu: ‘Sjećamo se kad ste rekli ovo ili ono.’ Oni to pamte i utječe na njih. To je neprocjenjivo. Mi u školstvu imamo težak posao. Ali radimo ga jer volimo. Entuzijazam i ljubav prema onome što radimo je ključ. Gledati djecu kako odrastaju i barem u nekoj mjeri usmjeravati ih, to je najveća nagrada - zaključuje Mislav Kuleš.  Priče o ovogodišnjim dobitnicima pratite u 24sata i u emisiji Dobro jutro, Hrvatska na HRT-u.

Svečanu dodjelu nagrada Ponos Hrvatske pratite 28. ožujka 2026. u 16 sati na HTV 2. 

Organizatori su 24sata i partner HRT, glavni pokrovitelj je PPD, a ostali ponosni pokrovitelji projekta su OTP banka, Hrvatska pošta, HEP, Erste banka, INA, PBZ Card, Admiral, KONČAR, Fina, Hrvatska Lutrija, Telemach, JANAF, Studenac, Stega tisak i Hotel Puntijar.